BiH u Schengenu prije članstva u EU nije pravno nemoguća opcija, a takav model već postoji u slučaju Norveške, Švicarske, Islanda i Lihtenštajna. Ideju da zemlje Zapadnog Balkana dobiju jasnu mapu puta prema Schengenu kao međukorak prema članstvu u Evropskoj uniji posljednjih dana ponovo su otvorili evropski analitičari.
Kristof Bender iz Evropske inicijative za stabilnost smatra da prepreka nije pravne, nego političke prirode. Prema njegovoj ocjeni, zemlje regiona mogle bi postepeno ispunjavati kriterije za ulazak u Schengenski prostor i prije punopravnog članstva u EU.
Takav proces, međutim, zahtijevao bi ozbiljne reforme. Bosna i Hercegovina morala bi dodatno unaprijediti upravljanje granicama, policijsku saradnju, viznu politiku i informacioni sistem, ali i ostvariti bolje rezultate u vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala.
Za građane BiH najveća promjena bila bi vidljiva na granici s Hrvatskom. Punopravnim ulaskom u Schengen nestale bi sistematske granične kontrole između dvije zemlje, iako bi u posebnim okolnostima one i dalje mogle biti privremeno uvedene.
Takvo članstvo, ipak, ne bi automatski značilo pravo građana BiH da žive ili rade u državama Evropske unije, jer se Schengen prije svega odnosi na ukidanje graničnih kontrola, a ne na slobodu rada i nastanjivanja.
Stručnjaci upozoravaju i da politička spremnost država članica EU trenutno ostaje najveća prepreka, posebno zbog pitanja migracija, sigurnosti granica i povjerenja u institucije zemalja Zapadnog Balkana.
