Hrvatska je omogućila poseban tranzit stanovnicima srbijanskih pograničnih mjesta Neštin i Vizić, bez uračunavanja vremena provedenog na njenom teritoriju u ograničenje boravka u schengenskom prostoru.
Odluka je donesena 17. jula, a o novom modelu pravovremeno su obaviještene nadležne institucije Srbije, saopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova.
Prema ovom rješenju, hrvatske granične službe stanovnike Neština i Vizića, čiji je spisak ranije dostavljen, mogu privremeno evidentirati kao prekogranične radnike. Uslov je da preko teritorije Hrvatske prolaze isključivo radi svakodnevnih potreba, kao što su odlazak na posao, u školu, kod ljekara ili zbog drugih opravdanih razloga.
Vrijeme provedeno u Hrvatskoj tokom takvog tranzita neće se uračunavati u dozvoljenih 90 dana boravka unutar perioda od 180 dana u schengenskom prostoru. Ulazak i izlazak iz Hrvatske, međutim, moraju biti obavljeni isključivo radi tranzita.
Iz hrvatskog Ministarstva naveli su da ova odluka predstavlja još jedno rješenje kojim se olakšava položaj stanovnika Srbije, nakon što je ranije omogućeno izdavanje viza tipa D profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.
U Ministarstvu smatraju da Hrvatska ovakvim potezima potvrđuje spremnost za dijalog i rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim državama. Podsjetili su i da Hrvatska duže vrijeme ukazuje na potrebu intenzivnijeg rada na neriješenim pitanjima između dvije zemlje.
Posljednji sastanak koordinatora za otvorena pitanja održan je u Zagrebu u oktobru 2024. godine, dok su se ministri vanjskih poslova Hrvatske i Srbije, Gordan Grlić Radman i Marko Đurić, sastali 19. juna u Subotici.
Poseban tranzit stanovnicima Neština i Vizića uveden je nakon višednevnih protesta i blokada lokalnih puteva zbog problema sa prelaskom hrvatske granice.
Primjena schengenskih pravila dovela je do toga da su pojedini stanovnici, nakon iskorištenih 90 dana boravka u Evropskoj uniji, ostajali bez mogućnosti prolaska kroz Hrvatsku.
Neštin i Vizić cestovno su povezani sa ostatkom Srbije gotovo isključivo preko hrvatskog teritorija, zbog čega dio stanovnika nije mogao redovno odlaziti na posao, u školu ili na ljekarske preglede.
