Odlazak u penziju za većinu radnika znači završetak višedecenijskog radnog vijeka, ali često otvara i niz praktičnih pitanja. Među najčešćima su ona o otpremnini i neiskorištenom godišnjem odmoru – mora li poslodavac isplatiti otpremninu, šta se događa s preostalim danima odmora i koja prava radnik treba provjeriti prije prestanka radnog odnosa?
Kada je riječ o zaposlenima u Federaciji Bosne i Hercegovine, odgovor nije isti u svakoj situaciji.
Otpremnina pri penzionisanju nije automatsko pravo za svakoga
Zakon o radu Federacije BiH propisuje pravo na otpremninu radniku zaposlenom na neodređeno vrijeme kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim u slučajevima kada je razlog otkaza kršenje obaveza radnika.
Zakonski minimum takve otpremnine vezan je za dužinu rada kod poslodavca, dok ona ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Međutim, odlazak u penziju nije isto što i klasični otkaz ugovora o radu od poslodavca.
Zakon posebno propisuje da ugovor o radu, između ostalog, prestaje kada radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore.
Zbog toga sam Zakon o radu ne daje svim radnicima automatsko pravo na posebnu otpremninu samo zato što odlaze u starosnu penziju.
To, međutim, ne znači da radnik nema pravo na nju.
Provjerite kolektivni ugovor i pravilnik poslodavca
Pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju može biti uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim aktom koji se primjenjuje kod konkretnog poslodavca.
Upravo tu mogu postojati značajne razlike između zaposlenih u različitim djelatnostima.
Primjer je granski Kolektivni ugovor elektroprivredne djelatnosti u FBiH, prema kojem radnik prilikom odlaska u penziju ima pravo na otpremninu u visini šest njegovih plata ostvarenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih plata u Federaciji BiH, zavisno od toga šta je za radnika povoljnije.
Zato bi radnik prije penzionisanja trebao provjeriti ne samo Zakon o radu nego i kolektivni ugovor koji se na njega odnosi, pravilnik o radu poslodavca i vlastiti ugovor o radu.
Drugim riječima, dvije osobe koje odlaze u penziju pod gotovo jednakim uslovima mogu imati različito pravo na otpremninu ako rade kod različitih poslodavaca ili u različitim djelatnostima.
A šta je s neiskorištenim godišnjim odmorom?
Prema Zakonu o radu FBiH, radnik se ne može odreći prava na godišnji odmor, niti poslodavac, dok radni odnos traje, može jednostavno godišnji odmor zamijeniti novčanom isplatom.
Situacija je drugačija kada ugovor o radu prestaje.
Ako radnik do prestanka radnog odnosa nije iskoristio cijeli godišnji odmor ili njegov dio, poslodavac mu je dužan isplatiti odgovarajuću naknadu ako godišnji odmor nije iskorišten krivicom poslodavca.
Naknada se određuje u iznosu koji bi radnik primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora.
To znači da sama činjenica da je radniku, primjerice, ostalo deset dana godišnjeg odmora na dan penzionisanja ne znači nužno da će automatski dobiti deset dnevnica na račun.
Važno je zbog čega odmor nije iskorišten.
Ako poslodavac radniku nije omogućio da iskoristi odmor prije prestanka radnog odnosa, zakon predviđa novčanu naknadu. Ako je radnik imao mogućnost koristiti odmor, ali ga nije iskoristio iz razloga koji nisu na strani poslodavca, pravo na isplatu nije automatsko.
Godišnji odmor ne može se unaprijed „prodati“
Zakon je prilično jasan i kada je riječ o pokušajima da se godišnji odmor tokom radnog odnosa zamijeni novcem.
Radnik se godišnjeg odmora ne može odreći, poslodavac mu ga ne može uskratiti, a novčana naknada umjesto odmora dopuštena je upravo u zakonom propisanoj situaciji prestanka ugovora o radu.
Radnik u Federaciji BiH za svaku kalendarsku godinu ima pravo na najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, dok se duže trajanje može utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Prije posljednjeg radnog dana provjerite dokumentaciju
Radnici koji se pripremaju za penziju zato ne bi trebali podrazumijevati ni da im otpremnina pripada, niti da im ne pripada.
Ključ je u dokumentima koji uređuju njihov radni odnos.
Potrebno je provjeriti postoji li u kolektivnom ugovoru ili pravilniku odredba o otpremnini zbog penzionisanja, koliki je njen iznos i način obračuna te koliko godišnjeg odmora je radnik iskoristio i postoji li pisana odluka poslodavca o njegovom korištenju.
Posebno je korisno pitanje neiskorištenog odmora riješiti prije posljednjeg radnog dana, kako bi bilo jasno hoće li radnik preostale dane iskoristiti ili postoji osnov za njihovu novčanu naknadu.
Zaključak je, dakle, da odlazak u penziju sam po sebi u Federaciji BiH ne znači automatsko pravo svakog radnika na posebnu otpremninu, ali takvo pravo vrlo često može proizlaziti iz kolektivnog ugovora, pravilnika ili ugovora o radu.
Kod godišnjeg odmora pravilo je drugačije: ako radni odnos prestane, a radnik odmor nije mogao iskoristiti krivicom poslodavca, poslodavac je dužan isplatiti naknadu za neiskorištene dane.
Zato prije odlaska u penziju vrijedi provjeriti sva prava – jer posljednja plata ne mora nužno biti i posljednja novčana obaveza poslodavca prema radniku.
