Novi Zakon o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji bi trebao donijeti značajne promjene za stotine hiljada radnika i poslodavaca, još čeka da se nađe pred Vladom FBiH. Dok iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike tvrde da su završili svoj dio posla i pripremili jedan od najmodernijih zakona u regiji, sindikati upozoravaju da nisu dobili povratne informacije o desetinama svojih prijedloga, a poslodavci smatraju da tekst u sadašnjem obliku još nije spreman za parlamentarnu proceduru.
Prednacrt donosi niz rješenja koja bi mogla značajno promijeniti svakodnevicu zaposlenih. Među njima su ugovor na neodređeno vrijeme kao pravilo, uključivanje pauze u osmosatno radno vrijeme, veća zaštita mladih i porodilja, kao i uvođenje novih digitalnih rješenja u radne odnose.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike navode da su sindikati i poslodavci od početka bili uključeni u rad na zakonu, zajedno s predstavnicima akademske zajednice, međunarodnih institucija i drugih zainteresovanih strana.
Prije početka izrade, predstavnici Ministarstva posjetili su nekoliko država Evropske unije kako bi analizirali njihova iskustva, nakon čega je radna verzija zakona objavljena i građanima je omogućeno da dostavljaju prijedloge i primjedbe.
Ministarstvo tvrdi da je završilo sve svoje obaveze te je prednacrt već upućen Vladi Federacije BiH.
Međutim, zakon još nije stigao na sjednicu Vlade.
Kako je pojašnjeno iz Ministarstva, nedostaju određena mišljenja koja su neophodna prije nego što se dokument može razmatrati na sjednici, nakon čega bi trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Ugovor za stalno trebao bi postati pravilo
Jedna od najvećih promjena odnosi se na ugovore o radu.
Prema predloženom rješenju, ugovor na neodređeno vrijeme trebao bi postati pravna praksa, dok bi ugovor na određeno mogao biti zaključivan samo u izuzetnim slučajevima koji bi bili precizno navedeni u zakonu.
Veliku pažnju izazvao je i prijedlog da se pauza uračunava u osmosatno dnevno radno vrijeme.
Iz Ministarstva navode da novi propis sadrži rješenja posebno namijenjena mladima, s ciljem smanjenja odlaska radno sposobnog stanovništva iz BiH, kao i dodatne pogodnosti za majke i porodilje.
U prednacrt je, prema tvrdnjama Ministarstva, ugrađeno ukupno 19 direktiva Evropske unije.
Cilj je, kako navode, stvoriti radno okruženje u kojem bi radnici, posebno oni zaposleni u privatnom sektoru, imali uslove približne onima u evropskim državama, dok bi poslodavci lakše dolazili do potrebne radne snage.
Sindikat poslao oko 72 prijedloga, ali odgovora nema
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH potvrđuju da su aktivno učestvovali u izradi radne verzije Zakona o radu.
Nakon što su dobili tekst, formirali su vlastitu komisiju i Ministarstvu dostavili oko 72 sugestije, izmjene i primjedbe.
Problem je, međutim, što nakon toga, prema tvrdnjama sindikalnih predstavnika, nisu dobili jasnu informaciju o tome šta je od njihovih prijedloga prihvaćeno, a šta odbijeno.
Tvrde i da nisu dobili posljednju verziju teksta koja je naknadno obrađivana, zbog čega trenutno ne mogu dati konačnu ocjenu svih rješenja.
Sindikat smatra da bi novi zakon mogao znatno bolje zaštititi prava radnika od postojećeg propisa. Među pitanjima koja bi trebao detaljnije urediti navode godišnji odmor, minuli rad, pripravnost, dnevnice, osnovice za obračun, bolovanja i druga prava iz radnog odnosa.
Istovremeno izražavaju sumnju da bi cijela procedura mogla biti završena prije predstojećih izbora.
Poslodavci: Zakon u ovom obliku nije spreman
Još kritičniji stav ima Udruženje poslodavaca FBiH.
I oni potvrđuju da su više od godinu učestvovali u radu na radnopravnom zakonodavstvu i dostavljali veliki broj primjedbi, od kojih je dio prihvaćen tokom rada radne grupe. Međutim, nakon završetka tog procesa poslali su i dodatne prijedloge koji nisu ugrađeni u tekst, nakon čega, kako tvrde, više nisu imali službene informacije o daljem toku pripreme zakona.
Posebno se protive ideji da ugovor na određeno vrijeme bude samo izuzetak.
Smatraju da poslodavci u nestabilnom poslovnom okruženju moraju zadržati određenu fleksibilnost pri zapošljavanju te upozoravaju da zaštita radnika mora biti usklađena i s održivošću poslovanja.
Otvorena su, prema njihovom mišljenju, i pitanja plaćene pauze, otkaznih rokova, digitalizacije, kao i načina na koji zakon uređuje regres, topli obrok, prijevoz, noćni rad, rad praznicima i druge naknade.
Poslodavci smatraju da bi dio tih pitanja trebalo uređivati kolektivnim ugovorima, a ne detaljno propisivati samim zakonom. Također traže smanjenje birokratije i jasnije definisanje ovlaštenja Ministarstva prilikom donošenja podzakonskih akata.
Njihova konačna ocjena je da prednacrt, u verziji koju su imali priliku vidjeti, nije spreman za dalju zakonodavnu i parlamentarnu proceduru.
Put do usvajanja još je dug
Čak i kada zakon dobije potrebna mišljenja i zeleno svjetlo Vlade FBiH, procedura neće biti završena.
Prednacrt bi najprije trebao proći Vladu, a zatim oba doma Parlamenta Federacije BiH. Nakon toga slijedila bi javna rasprava, obrada pristiglih prijedloga i priprema novog teksta, koji bi ponovo morao pred Vladu, Predstavnički dom i Dom naroda.
To znači da su do konačnog usvajanja moguće brojne izmjene.
Upravo tu Ministarstvo, sindikati i poslodavci vide prostor za nastavak pregovora, iako se njihovi stavovi o pojedinim rješenjima značajno razlikuju.
Za radnike su trenutno najzanimljiviji prijedlozi o plaćenoj pauzi unutar osam sati rada, većoj sigurnosti zaposlenja kroz ugovor na neodređeno vrijeme te snažnijoj zaštiti niza prava, dok poslodavci insistiraju da konačni tekst istovremeno mora omogućiti dovoljno fleksibilnosti za poslovanje i novo zapošljavanje.
Hoće li upravo takva rješenja ostati u konačnom Zakonu o radu, zavisit će od narednih pregovora i političke volje da se jedan od najvažnijih propisa za tržište rada u FBiH konačno dovede do Parlamenta.
