Građani Bosne i Hercegovine mogli bi se u narednim mjesecima suočiti s novim pritiskom na cijene hrane. Globalne cijene prehrambenih proizvoda u 2026. mogle bi porasti za čak 11,8 posto, a najveći udar očekuje se na tržištu pšenice, što bi se posljedično moglo odraziti na cijene brašna, hljeba, peciva i tjestenine.
Procjena britanske analitičke kuće Oxford Economics, koju prenosi Euronews, pokazuje da bi nakon ovogodišnjeg dvocifrenog rasta globalne cijene hrane u 2027. mogle porasti za dodatnih 4,8 posto. Najizloženije su žitarice, voće, povrće i mliječni proizvodi.
Takva kretanja teško bi mogla zaobići i Bosnu i Hercegovinu. BiH je značajan uvoznik pšenice: prema podacima međunarodne trgovine koje obrađuje OEC na osnovu UN Comtradea, zemlja je samo tokom 2024. uvezla pšenice u vrijednosti od oko 65,8 miliona dolara. Zbog toga promjene cijena na međunarodnom tržištu mogu relativno brzo postati važne i za domaće mlinove, pekare i potrošače.
Hljeb bi mogao biti među prvim proizvodima pod pritiskom
Pšenica je trenutno pod najvećim pritiskom. Oxford Economics očekuje da bi njena cijena u trećem kvartalu 2026. mogla biti čak 36 posto viša nego godinu ranije. Razlog nije samo slabiji urod, nego i činjenica da proizvodnja pšenice zahtijeva velike količine gnojiva, čija bi cijena ove godine mogla porasti za 22 posto.
Za BiH to ne znači automatski da će hljeb ili brašno poskupjeti za isti procenat. Cijena pšenice samo je jedan od troškova u konačnoj cijeni proizvoda, uz energiju, prijevoz, radnu snagu, ambalažu i trgovačke marže. Ipak, istovremeni rast više ulaznih troškova povećava rizik da dio poskupljenja bude prebačen na kupce.
Poseban problem predstavljaju energenti. Globalne cijene dizela u julu bile su 36 posto više nego godinu ranije, prema podacima koje navodi Oxford Economics, dok poremećaji u snabdijevanju naftom i drugim sirovinama dodatno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje i transporta.
Taj kanal posebno je značajan za BiH. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne potrošačke cijene u junu 2026. bile su 4,2 posto više nego godinu ranije, dok je kategorija prijevoza zabilježila rast od čak 17,5 posto. Istovremeno su cijene hrane i bezalkoholnih pića na godišnjem nivou bile niže za 0,5 posto.
Drugim riječima, novi svjetski cjenovni šok mogao bi prekinuti period relativnog smirivanja cijena hrane u BiH, posebno ako visoki troškovi goriva i transporta potraju.
Vrućine i suše smanjile očekivani urod u Evropi
Problemi ne dolaze samo s energetskog tržišta. Ekstremne vrućine i suše oštetile su usjeve širom Evrope.
Briselsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral zbog toga je u julu smanjilo prognozu uroda žitarica u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine proizvedeno je oko 310 miliona tona.
Dodatni problem predstavlja nastavak rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju s nešto manje od 30 posto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice i s više od 10 posto u izvozu kukuruza. Napadi na luke, terminale i brodove te poremećaji u izvozu preko Crnog i Azovskog mora mogli bi ugroziti kapacitete koji predstavljaju gotovo 17 posto globalnog izvoza žitarica.
Sve to znači veću neizvjesnost i za zemlje poput BiH koje dio svojih potreba zadovoljavaju kupovinom na međunarodnom tržištu.
Prva poskupljenja moguća već najesen
Prema procjenama Oxford Economicsa, efekti bi se najbrže mogli osjetiti kod svježe hrane.
Kod voća i povrća promjene na svjetskom tržištu mogle bi postati vidljive u maloprodajnim cijenama za dva do tri mjeseca, odnosno već tokom oktobra i novembra 2026.
Kod prerađene hrane, među kojom su hljeb, tjestenina, sir, ulje, keksi i drugi proizvodi, prenošenje viših troškova traje duže. Najveći efekat očekuje se za šest do devet mjeseci, odnosno između februara i maja 2027. godine.
To ne znači da će svi proizvodi u BiH nužno poskupjeti niti da će rast biti jednak globalnom rastu cijena sirovina. Međutim, kombinacija skuplje pšenice, goriva, gnojiva, slabijih evropskih uroda i poremećaja u globalnom transportu predstavlja rizik koji bi domaći potrošači mogli osjetiti upravo na proizvodima koji se gotovo svakodnevno nalaze na stolu.
Ako se prognoze ostvare, hljeb, brašno, tjestenina, ulje, mliječni proizvodi te voće i povrće mogli bi ponovo postati jedan od glavnih izvora pritiska na kućne budžete u BiH.
