Među kandidatima kojima je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine dodijelila kompenzacijske mandate u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH nalazi se i šest političara iz Tuzlanskog kantona. Riječ je o kandidatima SDA, SDP-a, HDZ-a BiH, Stranke za BiH te koalicije Narod i pravda i Socijaldemokrati BiH.
Na listi su Asmir Hasić iz SDA, Edis Dervišagić iz SDP-a, Mato Matijević iz HDZ-a BiH, Senad Đogić iz Stranke za BiH, Damir Husić iz Naroda i pravde te Lejla Kuralić-Ćišić iz Socijaldemokrata BiH.
Njihov izbor posebno je zanimljiv zbog ranijih političkih angažmana, promjena stranačke pripadnosti i uloga koje su pojedini kandidati imali tokom političkih previranja u Tuzlanskom kantonu. Pažnju privlači i podatak da je jedna od kandidatkinja do kompenzacijskog mandata došla iako je, prema dostavljenim podacima, osvojila svega 143 lična glasa.
Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra, ali oni još nisu konačno potvrđeni jer slijede rokovi za zahtjeve za ponovno brojanje i žalbe.
Asmir Hasić (SDA): Promjena stranke i politička previranja u TK
Među dobitnicima kompenzacijskih mandata nalazi se Asmir Hasić, dosadašnji zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona, koji je tokom proteklog mandata promijenio stranačku pripadnost.
Hasić je ranije bio član Stranke za Bosnu i Hercegovinu, a potom je prešao u SDA. Njegovo ime posebno se spominjalo tokom političke krize i pokušaja formiranja nove kantonalne vlasti 2025. godine, koja je u javnosti ostala poznata kao „vikend vlada“.
Prema tvrdnjama koje su se tada mogle čuti iz opozicionih redova, Hasiću je navodno između ostalog obećano i mjesto na kompenzacijskoj listi nakon što je promijenio politički stav tokom procesa formiranja nove vlasti.
Takve tvrdnje nisu nezavisno potvrđene i ne predstavljaju dokaz da je kompenzacijski mandat bio predmet političkog dogovora. Ipak, činjenica da je Hasić sada među dobitnicima mandata ostavlja mogućnost da se u i to može posumnjati.
Edis Dervišagić (SDP): Od „vikend premijera“ do federalnog zastupnika
Kompenzacijski mandat dobio je i Edis Dervišagić, dugogodišnji kadar SDP-a i bivši gradonačelnik Gradačca.
Dervišagić je tokom političke krize u Tuzlanskom kantonu 2025. godine bio imenovan za premijera u okviru kratkotrajne kantonalne vlade, koja je u javnosti dobila naziv „vikend vlada“.
Ta vlada zadržala se nepuna dva radna dana, nakon čega je došlo do novog političkog preokreta i promjene parlamentarne većine.
Dervišagić, koji je tada ostao bez prilike da stvarno preuzme dugoročnije upravljanje Tuzlanskim kantonom, sada će, ukoliko rezultati budu potvrđeni, politički angažman nastaviti u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Mato Matijević (HDZ BiH): Dugogodišnji politički kadar iz Srebrenika
Na kompenzacijskoj listi koalicije koju predvodi HDZ BiH mandat je dobio Mato Matijević, dugogodišnji politički kadar ove stranke iz Srebrenika.
Matijević je jedan od dvojice kandidata kojima su dodijeljeni kompenzacijski mandati s liste HDZ-ove koalicije, uz Delfu Dejanović.
Zanimljivo je da je upravo ova koalicija ostala bez dovoljnog broja kandidata na kompenzacijskoj listi, zbog čega će morati dostaviti dopunsku listu za još jedan osvojeni mandat.
Senad Đogić (Stranka za BiH): Iz Gradačca u Federalni parlament
Stranka za Bosnu i Hercegovinu među dobitnicima kompenzacijskih mandata ima i Senada Đogića, predsjednika Gradskog savjeta ove stranke u Gradačcu.
Đogić je jedan od troje kandidata Stranke za BiH kojima su dodijeljeni kompenzacijski mandati, uz Rusmiru Konjević i Amelu Efendić.
Damir Husić (NiP): Mandat nakon direktnog izbora Admira Čavalića
Među kandidatima iz Tuzlanskog kantona nalazi se i Damir Husić iz Kalesije, kadar Naroda i pravde.
Husić je kompenzacijski mandat dobio s liste koalicije Narod i pravda, Socijaldemokrati BiH i SPUBiH.
Posebno je zanimljivo da se na prvom mjestu kompenzacijske liste nalazio Admir Čavalić, koji je istovremeno osvojio direktni mandat u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Budući da je Čavalić već ostvario pravo na mandat na osnovu rezultata u izbornoj jedinici, kompenzacijski mandat nije mu bio potreban, što je omogućilo dodjelu mandata sljedećim kvalifikovanim kandidatima prema redoslijedu na kompenzacijskoj listi.
Među njima se našao i Husić, koji će na taj način dobiti priliku za djelovanje u federalnom zakonodavnom tijelu.
Lejla Kuralić-Ćišić (SDBiH): Do mandata sa samo 143 lična glasa
Posebnu pažnju privlači izbor Lejle Kuralić-Ćišić, profesorice iz Tuzle i kadra Socijaldemokrata BiH, koji su na izborima nastupili u koaliciji s Narodom i pravdom i SPUBiH.
Prema objavljenim izbornim podacima, Kuralić-Ćišić osvojila je svega 143 preferencijalna glasa, odnosno 2,03 posto glasova svoje liste u izbornoj jedinici 3.
Po broju osvojenih ličnih glasova zauzela je posljednje, 12. mjesto među kandidatima svoje koalicije u toj izbornoj jedinici.
Uprkos tome, dodijeljen joj je kompenzacijski mandat, što je zakonski moguće jer se kompenzacijski mandati ne raspoređuju prema pojedinačnom broju preferencijalnih glasova, nego prema unaprijed utvrđenom redoslijedu kandidata na posebnoj kompenzacijskoj listi.
Njen primjer jasno pokazuje razliku između direktnog izbora na osnovu glasova birača i ulaska u parlament putem kompenzacijske liste.
Kako se zapravo dijele kompenzacijski mandati?
Kompenzacijski mandati sastavni su dio izbornog sistema Bosne i Hercegovine. Njihova svrha je da se ukupna raspodjela zastupničkih mjesta što više približi odnosu glasova koje su političke stranke i koalicije osvojile na širem izbornom području.
U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koji ima 98 zastupničkih mjesta, 73 mandata dodjeljuju se neposredno iz izbornih jedinica, dok je preostalih 25 kompenzacijskih.
Za razliku od direktnih kandidatskih lista, kompenzacijske liste nisu predmet posebnog glasanja birača. Političke stranke i koalicije unaprijed određuju redoslijed kandidata na njima.
Pri raspodjeli se najprije utvrđuje koliko mandata pripada određenoj političkoj stranci ili koaliciji prema ukupnom izbornom rezultatu. Od tog broja oduzimaju se direktno osvojeni mandati, a preostala mjesta, u skladu sa zakonskom formulom, dodjeljuju se putem kompenzacijskih lista.
Mandati se zatim dodjeljuju kandidatima redom s kompenzacijske liste, preskačući one koji su već osvojili direktni mandat.
To znači da kandidat s relativno malim brojem ličnih glasova može dobiti kompenzacijski mandat, dok kandidat koji je osvojio znatno više glasova može ostati bez mjesta u parlamentu ako njegova stranka nije osvojila dovoljno mandata ili ako nije dovoljno visoko pozicioniran na odgovarajućoj listi.
Takav sistem zakonit je dio proporcionalnog izbornog modela, ali istovremeno daje značajan utjecaj stranačkim rukovodstvima, koja prilikom sastavljanja kompenzacijskih lista odlučuju o redoslijedu kandidata.
Upravo zbog toga kompenzacijske liste često postaju predmet političkih rasprava, posebno kada mandate dobiju kandidati koji nisu ostvarili značajniju pojedinačnu podršku birača.
Konačna potvrda mandata još se čeka
Centralna izborna komisija BiH utvrdila je rezultate Općih izbora 24. oktobra, a imena dobitnika kompenzacijskih mandata objavljena su i u službenom saopćenju Komisije.
Ipak, konačna potvrda rezultata uslijedit će tek nakon isteka zakonskih rokova za ponovno brojanje glasova i žalbe, kao i provođenja odredbi koje se odnose na najmanju zastupljenost konstitutivnih naroda.
Ukoliko ne dođe do promjena, Tuzlanski kanton će kroz kompenzacijske mandate dobiti još šest predstavnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, uz one koji su mandate osvojili direktno./Tuzlainfo.ba/
