U Federaciji Bosne i Hercegovine danas, 25. oktobra, obilježava se Dan penzionera, ali za mnoge građane treće životne dobi svakodnevica je daleko od bezbrižne. Iako su penzije tokom 2026. godine povećane, visoke cijene hrane, lijekova, režija i drugih osnovnih potrepština i dalje predstavljaju ozbiljan teret za kućne budžete.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili prije 1. januara 2026. godine iznosi 692,23 KM, dok je zagarantovana penzija 826,14 KM. Prosječna samostalna penzija za septembar iznosila je 885,61 KM.
Federalne vlasti ističu da su penzije u ovoj godini povećane za ukupno 15,08 posto, zahvaljujući izmjenama Zakona o PIO i novom modelu usklađivanja dva puta godišnje.
Međutim, ostaje pitanje koliko povećanja zaista mijenjaju život penzionera kada se od mjesečnih primanja oduzmu troškovi hrane, električne energije, grijanja, lijekova i drugih neophodnih izdataka.
Za penzionera koji prima 692 KM, svaki neplanirani trošak, od popravke kućanskog uređaja do kupovine skupljeg lijeka, može predstavljati ozbiljan finansijski problem.
Posebno su osjetljivi oni koji žive sami, nemaju pomoć porodice ili su zbog zdravstvenih problema suočeni s dodatnim izdacima.
Nisu problem samo male penzije
Osim finansijskih poteškoća, starije osobe suočavaju se s drugim izazovima, među kojima su usamljenost, otežan pristup zdravstvenim uslugama, nedostatak podrške i potreba za kvalitetnijom socijalnom zaštitom.
Za mnoge penzionere odlazak na specijalistički pregled, nabavka lijekova ili banjsko liječenje predstavljaju dodatno opterećenje, dok dio njih zavisi od pomoći djece i drugih članova porodice.
Istovremeno, postoje i porodice u kojima upravo penzioneri svojim primanjima pomažu nezaposlenoj djeci ili unucima.
Dostojanstvena starost ne bi smjela biti luksuz
Dan penzionera prilika je da se podsjeti na doprinos generacija koje su decenijama radile i učestvovale u izgradnji društva, ali i da se otvore pitanja njihovog današnjeg položaja.
Povećanja penzija predstavljaju važnu finansijsku promjenu, ali dostojanstven život u starosti podrazumijeva mnogo više od redovne mjesečne isplate.
To uključuje dostupnu zdravstvenu zaštitu, sigurno stanovanje, mogućnost društvenog života i dovoljno primanja za osnovne potrebe bez stalnog odricanja.
Dok se danas govori o pravima i položaju penzionera, jedno pitanje ostaje posebno važno: koliko vrijedi povećanje penzije ako većina novca ode na osnovne životne troškove?
Dan penzionera zato ne bi trebao biti samo datum obilježavanja, već i podsjetnik nadležnima da kvalitet života najstarijih građana mora biti jedan od prioriteta društva.
