Evropska unija razmatra promjene u načinu odlučivanja koje bi budućim članicama sa zapadnog Balkana mogle olakšati put ka članstvu, prije svega smanjenjem mogućnosti da pojedine države članice blokiraju napredak kandidata zbog bilateralnih ili unutrašnjopolitičkih pitanja.
Evropska komisija još je 2024. godine otvorila pitanje reformi potrebnih za funkcioniranje proširene Unije, uključujući i mogućnost šire primjene kvalificirane većine umjesto jednoglasnosti u pojedinim oblastima. Komisija je tada navela da se dio promjena može provesti korištenjem postojećih odredbi evropskih ugovora.
Takav model mogao bi biti posebno važan u međufazama pristupnih pregovora, poput otvaranja klastera ili zatvaranja pregovaračkih poglavlja, jer bi smanjio prostor za bilateralne blokade. Konačna odluka o prijemu nove članice ipak bi i dalje zahtijevala saglasnost svih država članica.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi moglo značiti manje prepreka koje nisu neposredno povezane sa ispunjavanjem kriterija za članstvo, ali ne i zaobilaženje reformi koje zemlja mora provesti.
Evropska komisija i dalje naglašava da proces proširenja ostaje zasnovan na rezultatima i napretku kandidata, posebno u oblastima vladavine prava, demokratskih institucija i temeljnih prava.
BiH je u okviru Plana rasta za zapadni Balkan indikativno namijenjeno do 976,6 miliona eura, ali isplate zavise od ispunjavanja uslova i provođenja Reformskog programa. Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, dok sredstva mogu biti aktivirana tek nakon ispunjavanja predviđenih uslova.
Razmatrane promjene zato bi mogle smanjiti političke blokade unutar same EU, ali ne bi zamijenile reforme koje BiH mora provesti na vlastitom evropskom putu.
