Jedna od čestih nedoumica među zaposlenima jeste koliko plate trebaju dobiti kada otvore bolovanje. Posebno je važno znati da visina naknade ne zavisi samo od broja dana odsustva, nego i od razloga zbog kojeg je radnik privremeno nesposoban za rad.
U Federaciji BiH osnovicu za naknadu tokom bolovanja, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, u pravilu čini plata koja je radniku isplaćena za mjesec prije mjeseca u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad.
Naknada iznosi najmanje 80 posto osnovice, ali zakon predviđa i situacije u kojima radniku pripada 100 posto.
Puna naknada od 100 posto osnovice propisana je, između ostalog, za privremenu spriječenost za rad nastalu zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i zbog bolesti i komplikacija izazvanih trudnoćom i porođajem te u određenim slučajevima transplantacije tkiva i organa.
To znači da poslodavac ne bi smio svako bolovanje jednostavno obračunati po istoj stopi.
Za radnika je važno i pitanje ko snosi trošak bolovanja. U FBiH kod uobičajene privremene spriječenosti za rad poslodavac naknadu za prvih 42 dana obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava. Nakon toga isplata radniku i dalje ide preko poslodavca, dok se trošak, u skladu s propisima, refundira iz sredstava nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Radnik zato ne bi trebao prihvatiti objašnjenje da mu plata ne može biti isplaćena samo zato što je bolovanje trajalo duže od 42 dana. Taj rok prvenstveno određuje na čiji teret ide naknada, a ne znači da nakon 42. dana radnik ostaje bez prava na nju.
Još jedna važna stvar jeste osnovica. Ako je radnik mjesecima prije bolovanja ostvarivao određenu platu, obračun naknade treba biti moguće povezati s propisanom osnovicom. Nagli i neobjašnjivi pad iznosa na računu razlog je da radnik zatraži detaljan obračun.
Pravila nisu ista u cijeloj BiH. U Republici Srpskoj Zakon o radu, naprimjer, predviđa naknadu od 100 posto prosječne plate za privremenu spriječenost za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, dok se bolovanje zbog bolesti i drugih povreda detaljnije uređuje propisima o zdravstvenom osiguranju.
U Brčko distriktu se osnovica za bolovanje računa drugačije: zakon kao polazište uzima prosječno isplaćenu neto platu za redovne sate rada, bez dodataka, u prethodna tri mjeseca.
Zbog toga je kod bolovanja ključno znati gdje je radnik osiguran i koji se propisi na njega primjenjuju. Ono što, međutim, vrijedi u svakom slučaju jeste da radnik ima pravo tražiti obračun i provjeriti zbog čega mu je tokom bolovanja isplaćen baš određeni iznos.
