Građani Bosne i Hercegovine mogli bi na pumpama osjetiti novi trošak nakon uvođenja obaveznog markiranja goriva. Objavljeni cjenovnik predviđa da označavanje 1.000 litara košta 33,18 KM bez PDV-a, odnosno 38,82 KM s PDV-om, a predstavnici naftnog sektora očekuju da će ovaj trošak na kraju biti prebačen na kupce.
Prosta računica pokazuje šta to može značiti za vozače: ako bi cijeli trošak bio ugrađen u maloprodajnu cijenu, riječ je o oko 3,9 feninga po litru goriva. Punjenje rezervoara od 50 litara tako bi moglo koštati oko 1,94 KM više, dok bi vozač koji mjesečno potroši 100 litara samo po ovom osnovu plaćao približno četiri KM više.
To nije nužno konačno povećanje cijene na pumpama, jer će zavisiti od toga kako će uvoznici i trgovci obračunavati novi trošak. Ipak, predstavnici naftnog sektora i dio političara upozoravaju da ga kompanije vjerovatno neće snositi same.
„Neće nijedan trgovac uzeti to sebi kao trošak, u konačnici će to sigurno biti prebačeno na krajnjeg kupca“, kazala je za Detektor zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Ermina Salkičević-Dizdarević.
Zašto je ovo važno i onima koji ne voze
Mogući rast cijene goriva ne pogađa samo vlasnike automobila. Gorivo je značajan trošak prijevoznicima, distributerima i kompanijama koje svakodnevno transportuju robu, pa se svako povećanje cijene može, barem djelimično, preliti i na cijene prijevoza, hrane i drugih proizvoda.
Koliki bi taj indirektni efekat mogao biti, za sada nije moguće precizno izračunati.
Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata FBiH Milenko Bošković upozorava da novi trošak dolazi u trenutku kada su cijene goriva već pod pritiskom.
„A kada u tu cijenu sada dodamo i markiranje, ona će još više porasti“, rekao je Bošković za Detektor.
Šta je uopće markiranje goriva
Markiranje podrazumijeva dodavanje posebne, nevidljive hemijske supstance benzinu i dizelu kako bi inspekcije mogle provjeriti porijeklo goriva i utvrditi da li je legalno stavljeno u promet.
Prema pravilniku, gorivo proizvedeno u BiH markirat će se u rezervoarima prije izlaska na tržište, dok se uvozno gorivo mora označiti na graničnim prelazima, tokom carinskog postupka. Organizacija zadužena za markiranje ima rok do 24 sata od urednog zahtjeva da obavi postupak, osim u slučaju više sile.
Upravo taj dio izaziva dodatna pitanja za građane i privredu. Eventualni zastoji cisterni na granicama mogli bi utjecati na brzinu snabdijevanja tržišta, posebno u periodima povećane potrošnje. Pravilnik, međutim, predviđa rokove i kontrole čiji je cilj osigurati funkcioniranje sistema.
Vlasti očekuju manje ilegalnog goriva, ali nemaju procjenu crnog tržišta
Glavni argument za uvođenje markiranja jeste borba protiv ilegalne trgovine gorivom, bolja kontrola tržišta i povećanje javnih prihoda. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ranije su naveli da je cilj povećanje sljedivosti goriva i jačanje nadzora.
Problem je što je Ministarstvo za Detektor ranije potvrdilo da nema jedinstvene zvanične podatke o veličini crnog tržišta goriva u BiH, pa se tek nakon početka primjene sistema može procjenjivati koliko je markiranje zaista smanjilo nezakonitu trgovinu.
Za građane će zato ključno pitanje biti jednostavno: hoće li korist od suzbijanja crnog tržišta opravdati novi trošak koji bi mogli platiti na svakoj litri goriva.
Markiranje će provoditi konzorcij koji čine „Inspekt RGH“ Sarajevo, „ConTek“ Ljubuški, „Inspekt“ Zvornik i američki „Authentix“. Cjenovnikom su, osim osnovnog markiranja, utvrđene cijene od 1.200 KM bez PDV-a za ponovljeno arbitražno laboratorijsko ispitivanje te 800 KM za vanredno uzorkovanje i analizu koncentracije markera.
