Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika CBAM, koji Evropska unija uvodi od 1. januara 2026. godine, počet će se primjenjivati i na privrednike u Bosni i Hercegovini. Riječ je o obliku oporezivanja emisija ugljendioksida CO₂ za robu koja ulazi na tržište EU, što znači da će domaće kompanije, posebno izvoznici, dio prihoda morati izdvajati za evropski budžet.
CBAM obuhvata sve proizvode kod kojih se u procesu proizvodnje emituje ugljik, poput aluminija, čelika, gvožđa, cementa, đubriva i električne energije. Suština mehanizma je da EU izjednači troškove emisija između svojih kompanija i proizvođača iz zemalja koje nemaju unutrašnji sistem naplate CO₂, što BiH i dalje nema.
Da je postojala politička volja, Bosna i Hercegovina mogla je izbjeći ovaj porez. Evropska komisija je godinama unaprijed obavještavala vlasti u BiH da će se CBAM uvesti i da je jedini način da zemlja bude izuzeta uspostavljanje berze električne energije, jedinstvenog tržišta struje, sistema unutrašnje trgovine emisijama CO₂ ETS i strategije klimatske neutralnosti do 2050. godine. Nijedan od ovih uslova nije ispunjen.
Krajem novembra Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, što je prvi korak ka formiranju berze struje. Da bi zakon stupio na snagu, mora ga potvrditi i Dom naroda, no s obzirom na političke odnose teško je očekivati da će to biti urađeno do kraja godine.
Drugi ključni mehanizam, evropski ETS sistem razmjene kvota za emisije CO₂, nije ni približno pripremljen. Iako su predstavnici vlasti, među kojima i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, ranije najavljivali njegova uvođenja, BiH se po tom pitanju nije pomjerila. ETS podrazumijeva da kompanije kupuju ili prodaju kvote emisije, što stvara tržišni model u kojem se zagađenje smanjuje kroz finansijske podsticaje. Važno je i to da bi se uvođenjem ETS-a prihod od naplate CO₂ slijevao u budžete u BiH, dok će se primjenom CBAM-a taj novac uplaćivati Briselu.
S obzirom na to da CBAM stupa na snagu za nešto više od mjesec dana i da BiH nije ispunila obaveze koje bi je izuzele, domaći izvoznici uskoro će morati dostavljati EU kupcima detaljne izvještaje o godišnjoj emisiji CO₂. Kupac će na osnovu toga kupovati certifikate, čija cijena zavisi od tržišta, a naplatu će obavljati nacionalno tijelo. Od obaveze CBAM-a oslobođene su kompanije koje emituju do 50 tona CO₂ godišnje, što je EU obrazložila olakšicama za manje privredne subjekte.
Evropska unija upozorava na CBAM već četiri godine, a ekonomski stručnjaci su ranije procijenili da bi gubici za BiH mogli dostići i 300 miliona KM. Među njima je i sadašnji potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, koji je prošle godine upozorio da će trošak primjene CBAM-a biti izuzetno visok, te da se taj novac mogao zadržati u domaćoj ekonomiji kroz uspostavu ETS-a.
Uz poskupljenje certifikata za CO₂, očekuje se i lančani rast cijena električne energije, što će neminovno pogoditi građane i povećati troškove proizvodnje u svim sektorima. Upravo zato se iz perspektive privrede smatra posebno spornim da se godinama nije usaglasilo rješenje koje je moglo spriječiti ekonomski udar koji slijedi.
