Alchajmerova bolest danas predstavlja ozbiljan medicinski, socijalni i ekonomski izazov, a prema dostupnim podacima od nje u svijetu boluje više od 50 miliona ljudi. Riječ je o bolesti koja najčešće pogađa stariju populaciju i dovodi do postepenog propadanja intelektualnih i kognitivnih funkcija.
Univerzitetski klinički centar Tuzla i ove godine priključio se globalnoj kampanji povodom Svjetskog dana Alchajmerove bolesti, koji se obilježava 21. septembra. Cilj kampanje je informisati javnost o značaju ranog prepoznavanja simptoma, pravovremene dijagnostike i mogućnostima liječenja.
Prema riječima doc. dr. Denise Salihović, specijaliste neurologije, Alchajmerova bolest ne podrazumijeva samo gubitak pamćenja, već značajno utiče na život oboljelih i njihovih porodica.
„Danas podsjećamo da iza svakog zaboravljenog imena, pitanja ili sjećanja stoji čovjek, njegova priča i porodica koja zajedno s njim prolazi kroz bolest. Više razumijevanja. Manje stigme. Više podrške. Pravovremeno prepoznavanje i dijagnoza, kao i podrška mogu napraviti veliku razliku. Ne zaboravimo one koji zaboravljaju“, poručila je Salihović.
Simptomi Alchajmerove bolesti najčešće se razvijaju postepeno, zbog čega je teško utvrditi tačan početak bolesti. U početku se mogu javiti problemi sa pamćenjem svakodnevnih stvari, dogovora i obaveza, dok se kasnije gube i važne informacije iz svakodnevnog života.
„U početku bolesnik zaboravlja obične stvari, potom dogovore i obaveze i na kraju vrlo važne činjenice iz svakodnevnog života. Osnovni problem je sposobnost pamćenja novonastalih sadržaja“, pojasnila je Salihović.
Kako bolest napreduje, oboljeli mogu početi zaboravljati imena bliskih osoba, brojeve telefona, zanimanje, školovanje ili podatke o djeci. Pojavljuju se i poteškoće u snalaženju u prostoru, dok govor postaje usporen zbog problema s pronalaženjem odgovarajućih riječi.
U uznapredovalim stadijima bolesti mogu se javiti poteškoće s gutanjem, gubitak kontrole sfinktera i posturalnih refleksa, zbog čega pacijent može postati vezan za krevet i zahtijevati stalnu njegu.
Precizna dijagnostička klasifikacija demencija važna je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, pružile informacije o prognozi i mogućim genetskim rizicima te organizovala adekvatna njega pacijenta.
Liječenje Alchajmerove bolesti je složen proces. Dostupna terapija može poboljšati holinergičku transmisiju i imati pozitivan učinak na smanjenje kognitivnih smetnji kod pacijenata s blagim i umjerenim stepenom bolesti.
S obzirom na to da oboljeli u kasnijim fazama bolesti često nisu u mogućnosti samostalno živjeti, njihova njega zahtijeva angažman članova porodice, profesionalnih službi ili odgovarajućih institucija. Zbog toga Alchajmerova bolest, osim medicinskog, predstavlja i značajan socijalni i ekonomski izazov.
U očekivanju daljnjeg povećanja broja oboljelih, istraživanje mehanizama nastanka bolesti i razvoj adekvatnih terapijskih pristupa ostaju među važnim prioritetima savremene gerontologije.
