Svjetski dan sigurnosti hrane, koji se obilježava danas (7.6.) ima za cilj privući pažnju i pokrenuti akcije za sprečavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se prenose hranom kako bi se poboljšalo zdravlje ljudi. Svi smo mi potrošači hrane i svi želimo da naša hrana bude sigurna, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Svaka deseta osoba dođe u dodir sa neispravnom hranom
Prema podacima EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) u 33 države u 2021. godini bilo je 3.143 incidentna slučaja, sa 21.513 oboljelih, od kojih je 1.830 hospitaliziranih, dok je od trovanja hrane zvanično preminulo 48 osoba.
Bolesti koje se prenose hranom variraju od blagih simptoma do vrlo ozbiljnih simptoma i mogu dovesti do smrti. Ujedinjeni Narodi (UN) ustanovili su Svjetski dan sigurnosti hrane još 2018. kako bi podigli svijest o sigurnosti hrane.
Samo kad hrana je sigurna, možemo u potpunosti imati koristi od njene nutritivne vrijednosti što doprinosi razvoju mentalnih i društvenih koristi dijeljenja sigurnog obroka. Neispravna hrana uzrok je mnogih bolesti i doprinosi lošem općem zdravstvenom stanju, poremećaju rasta i mentalnog razvoja, ali može uzrokovati i pretilost, zarazne i nezarazne, te duševne bolesti.
Godišnje jedan od deset ljudi ima dodir sa neispravnom hranom ili se je čak došlo i do trovanja. Naše ponašanje uveliko može spriječiti zarazne i toksične opasnosti (bakterije, virusi i paraziti), hemijske ostatke, biotoksine i druge štetne ili opasne tvari koje mogu doći do nas. Najveći teret bolesti koje se prenose hranom povezan je s uzročnicima proljeva-dijareje.
Najčešća trovanja hranom
Procjenjuje se da norovirus uzrokuje gotovo 15 miliona slučajeva dijareje godišnje, a Kampilobakter (Campylobacter) pet miliona slučajeva u Evropi. Ovi nalazi potieču iz Inicijative Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) pokrenute 2006. kako bi se pružilo bolje razumijevanje globalnog utjecaja bolesti koje se prenose hranom (WHO Procjene globalnog tereta bolesti koje se prenose hranom).
Bolesti koje se prenose hranom (trovanja hranom) često su povezane s epidemijama koje se odmah ne upućuju na trovanje, nego ljekari na osnovu simptoma često pogriješe u dijagnozi. Najveći broj epidemija uzrokovanih hranom, ljudskih slučajeva i hospitalizacija obično je povezan sa salmonelom. Druga najčešća bakterija je Listeria monocytogenes, koja je često povezana s najtežim epidemijama u smislu hospitalizacija i smrti.
Epidemije koje se prenose hranom prijavljene zdravstvenim vlastima samo su vrh ledenog brijega. Stvarna pojava među stanovništvom vjerojatno je podcijenjena zbog niza faktora uključujući poteškoće u otkrivanju slučajeva koji uključuju blagu kliničku bolest (ne uzrokuju sve bolesti gastrointestinalne simptome) i nedovoljno istraživanje slučajeva bolesti (npr. slučajevi se liječe na temelju njihovih simptoma, ali se uzrok dalje ne istražuje).
Kako i koja hrana lako postane neispravna
Neke se namirnice češće povezuju s trovanjem hranom ili bolešću koje se prenose hranom od drugih. Posebno je važno pravilno rukovati ovom hranom. Upotrijebite ove savjete i tehnike kako biste sačuvali sigurnost hrane i spriječili trovanje hranom, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.
Sirovo meso može sadržavati parazite i bakterije kao što su E. coli i Salmonella. Temeljno kuhanje uništava te mikroorganizme, ali meso se može ponovno kontaminirati ako se njime ne rukuje i ne skladišti ispravno. Sirova perad može sadržavati štetne bakterije kao što su Salmonella i Campylobacter. Nikada ne perite sirovu perad. Kuhajte piletinu na odgovarajućoj temperaturi da ubijete klice.
