Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko izrazila je nezadovoljstvo ovogodišnjim izvještajem Evropske komisije o proširenju, ocijenivši da u njemu nisu dovoljno uvažene političke i ustavne specifičnosti Bosne i Hercegovine. Poručila je da BiH na evropskom putu treba konkretnu pomoć i političku podršku, a ne dodatne kritike i administrativne prepreke.
Zovko je o ovoj temi govorila tokom sjednice Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), na kojoj je evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu.
Tokom rasprave posebno je problematizirala način na koji Evropska komisija pristupa Bosni i Hercegovini, uključujući ocjene o statusu Ureda visokog predstavnika (OHR), ustavnom uređenju zemlje i provođenju reformi.
Kritikovala kriterije Evropske komisije i blokadu sredstava
Zovko smatra da se prilikom ocjenjivanja napretka Bosne i Hercegovine ne uzimaju dovoljno u obzir složenost njenog ustavnog sistema i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnom periodu.
Posebno je kritikovala kriterije prema kojima se vrednuju pojedine reforme, postavljajući pitanje zbog čega se reforma Ustavnog suda BiH posmatra na istom nivou kao tehnički zahtjevi poput uvođenja interneta u 200 škola.
Osvrnula se i na, kako je navela, administrativne zahtjeve zbog kojih je blokirano 400 miliona eura namijenjenih Bosni i Hercegovini.
„Doista mislite da će tehnički detalji koji zadržavaju 400 milijuna eura jedne zemlje koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine“, upitala je Zovko tokom rasprave.
Prema njenoj ocjeni, Evropska unija mora pokazati više razumijevanja za okolnosti u kojima Bosna i Hercegovina provodi reforme, posebno imajući u vidu složeno političko uređenje i posljedice rata.
Bez jednakopravnosti konstitutivnih naroda nema napretka, smatra Zovko
U izjavi nakon sjednice Zovko je ponovila da očekuje drugačiji pristup evropskih institucija prema Bosni i Hercegovini.
„Bosni i Hercegovini ne trebaju nove pridike, nego konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njezinog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda, nema ni održivog napretka na europskom putu“, poručila je Zovko.
Pozdravila je činjenicu da je Evropska komisija u izvještaju prepoznala potrebu reforme izbornog zakonodavstva, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali je izrazila nezadovoljstvo izostankom konkretnijeg napretka prema otvaranju pristupnih pregovora.
Navela je i da je komesarka Marta Kos na kraju rasprave najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da tek predstoji vidjeti šta će takav pristup podrazumijevati i kakve bi rezultate mogao donijeti.
Osvrnula se i na evropski put Crne Gore
Tokom rasprave Zovko se osvrnula i na proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, pozdravivši ambiciozan plan završetka pristupnih pregovora do decembra.
Istovremeno je upozorila da između Hrvatske i Crne Gore postoji šest otvorenih pitanja koja, prema njenom stavu, moraju biti riješena u okviru daljnjeg evropskog napretka Crne Gore, posebno kroz pregovaračka poglavlja 23 i 31.
Naglasila je da politika proširenja mora ostati vjerodostojna i zasnovana na jasnim kriterijima, ali i razumijevanju specifičnih okolnosti država kandidatkinja.
„Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Europske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realistično. Ne smijemo stvarati nova razočaranja u jugoistočnoj Europi, nego ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje obveza“, zaključila je Zovko.
