Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez reagovao je na izjave hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, koja se založila za federalizaciju Bosne i Hercegovine i hrvatsku izbornu jedinicu, navodeći Belgiju kao mogući model za uređenje zemlje. Zovko je dan ranije kazala da bi hrvatska izborna jedinica bila „najelegantnije rješenje“ za BiH.
Helez je poručio da odluke o budućem političkom i ustavnom uređenju BiH trebaju donositi njeni građani kroz domaće demokratske institucije.
„Bosna i Hercegovina je nezavisna i suverena demokratska država. Njenu budućnost, njen politički sistem i njeno ustavno uređenje mogu uređivati isključivo građani Bosne i Hercegovine“, naveo je Helez.
U nastavku reakcije osvrnuo se i na Dejtonski mirovni sporazum, ocijenivši da sadašnje ustavno uređenje ne treba posmatrati kao nepromjenjivo.
Helez traži ukidanje entitetskog glasanja
„Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir“, poručio je Helez.
Prema njegovom mišljenju, za funkcionalnije uređenje države potrebno je mijenjati mehanizme za koje smatra da omogućavaju dugotrajne političke blokade. Kao jedan od takvih mehanizama izdvojio je entitetsko glasanje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za koje smatra da bi trebalo biti ukinuto.
Govoreći o Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Helez je naveo da bi njegova uloga trebala biti prvenstveno zaštita vitalnih nacionalnih interesa, a ne, kako tvrdi, mogućnost blokiranja zakona iz drugih oblasti.
Istakao je i da je potrebno osigurati jednaka politička prava svim građanima, uključujući one koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Kritike prema Zagrebu i Beogradu
Helez je kritikovao i politički utjecaj Hrvatske i Srbije na unutrašnje odnose u BiH, tvrdeći da politike Zagreba i Beograda doprinose održavanju postojećih podjela.
„Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi smjeli biti ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država, već ravnopravni građani Bosne i Hercegovine“, poručio je.
Naglasio je da njegove ideje, prema njegovom tumačenju, nisu usmjerene protiv bilo kojeg naroda, već da zagovara sistem u kojem bi istovremeno bila zaštićena kolektivna prava i omogućeno funkcionisanje državnih institucija.
Helez je odbacio i tvrdnje da bi promjene koje zagovara nužno značile centralizaciju BiH.
„O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije?“, naveo je.
Na kraju je poručio da BiH vidi kao buduću članicu Evropske unije i NATO-a, ali smatra da je za to potrebno funkcionalnije institucionalno uređenje i smanjenje mogućnosti političkih blokada.
Zovkine izjave dio su šire političke rasprave o položaju Hrvata i izmjenama izbornog sistema BiH, koja je posljednjih mjeseci ponovo intenzivirana i u Hrvatskoj.
