Zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko govorila je za RTV Herceg-Bosne o rezoluciji Hrvatskog sabora koja se odnosi na politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, izmjenama Izbornog zakona, mogućem zatvaranju Ureda visokog predstavnika, evropskom putu BiH i lobiranju u Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentarišući reakcije na rezoluciju Hrvatskog sabora, Zovko je kazala da dokument, prema njenom mišljenju, predstavlja presjek onoga što je HDZ u proteklih deset godina radio na pitanjima koja se odnose na položaj Hrvata u BiH.
“Dobila je veliku podršku. Mislim da je bespredmetno komentarisati reakcije koje su, na moje veliko čuđenje, bile izuzetno neprimjerene”, kazala je Zovko.
Dodala je da se iz rezolucije, prema njenom tumačenju, može zaključiti da Hrvatska i njeni zastupnici podržavaju zahtjeve za izmjene Izbornog zakona u BiH, za koje smatra da su važne i za nastavak evropskog puta zemlje.
Zovko je poručila i da Hrvati u BiH, kako je navela, ne bi trebali biti “demonizirani” zbog svojih političkih zahtjeva, tvrdeći da se Bosna i Hercegovina treba razvijati kao država tri konstitutivna naroda koja teži članstvu u Evropskoj uniji.
Govoreći o ideji hrvatske izborne jedinice u BiH, koju osporava dio političkih stranaka iz Sarajeva, Zovko je kazala da takav model ne smatra neuobičajenim u evropskom kontekstu.
Kao primjer navela je Belgiju, gdje izborni sistem u pojedinim segmentima uvažava jezičku pripadnost birača.
“Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje. Ja ovo govorim iz ličnog promišljanja, kao i šef izbornih komisija kada sam nadgledala izbore u ime Evropske unije širom svijeta”, rekla je Zovko.
Prema njenim riječima, takav model omogućio bi da jedan konstitutivni narod, odnosno kulturna ili jezička zajednica, bude sigurna da će njena izborna volja biti adekvatno zastupljena u formiranju vlasti.
“Ta virtualna izborna jedinica jedini je način da bi se moglo spojiti to građansko i etničko i gdje bi se apsolutno moglo računati na to da će Hrvati moći ostvariti izbornu volju”, kazala je Zovko.
Zovko je odbacila tvrdnje da je princip “jedan čovjek, jedan glas” jedini mogući model za Bosnu i Hercegovinu, pozivajući se na primjere federalno uređenih evropskih država.
Navela je Njemačku i Belgiju, ali i primjer Južnog Tirola u Italiji, gdje je visok stepen autonomije omogućio zaštitu kulturnih i jezičkih prava.
“Kad uzmete čak i Italiju, koja je riješila svoj problem s Južnim Tirolom jednom jedinom devolucijom, gdje je Južni Tirol dobio visok stepen autonomije i ostvarivanja svojih kulturnih i jezičkih prava”, rekla je.
Zovko smatra da su federalizam i regionalizam važni principi funkcionisanja Evropske unije.
“Centralizam nikada u Evropi nije mogao funkcionisati”, poručila je.
O OHR-u: BiH treba prijeći u “briselsku fazu”
Govoreći o mogućem imenovanju novog visokog predstavnika i različitim stavovima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema budućnosti OHR-a, Zovko je kazala da vjeruje da je kompromis moguć.
Prema njenim riječima, Ured visokog predstavnika bez podrške SAD-a teško može funkcionisati, dok se unutar Evropske unije, kako tvrdi, već duže vrijeme razmatra potreba za drugačijim pristupom međunarodnom prisustvu u BiH.
Na pitanje treba li OHR u konačnici zatvoriti, odgovorila je potvrdno, ali uz uslov da Bosna i Hercegovina prijeđe u ono što je nazvala “briselskom fazom”.
“Ali da bi prešla, mora dokazati da je apsolutno zrela”, kazala je Zovko.
Zovko je govorila i o evropskim fondovima i Planu rasta za Zapadni Balkan, navodeći da strahuje da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dodatna sredstva.
Kazala je da se boji da bi BiH ponovo mogla ostati bez oko 400 miliona eura zbog neusvajanja potrebnih zakona i reformi.
“Oni koji nisu digli ruku za to da ti zakoni prođu svojim su građanima ustvari odnijeli tih 400 miliona eura dodatnih koji su trebali biti korišteni za infrastrukturu, za puteve, za rasvjetu, za škole, za sve ono što je trebalo pomoći mladim ljudima koji se danas žele vratiti iz Evropske unije”, rekla je Zovko.
Ona je odgovornost pripisala političarima koji, prema njenim riječima, u Vijeću ministara BiH blokiraju zakone potrebne za napredak na evropskom putu.
“Želja im je da ljude ostave u ‘tamnom vilajetu’, umjesto da im pruže sve ono što imaju u Evropskoj uniji, da naprave jednu malu Evropu ovdje”, kazala je Zovko.
Zovko se osvrnula i na aktivnosti usmjerene prema američkim političkim krugovima, navodeći da kroz svoj rad u Evropskom parlamentu održava kontakte s američkim Kongresom i partnerima u SAD-u.
“Radim na tome da se nađe rješenje za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. To nije ništa loše”, rekla je.
Na pitanje o ulozi Maxa Primorca u tim aktivnostima, Zovko je kazala da je on zainteresovan za političke procese u BiH i pronalaženje rješenja.
Navela je da Primorac djeluje kroz Heritage Foundation te da, prema njenim riječima, aktivnosti povezane s Bosnom i Hercegovinom obavlja bez naknade.
Zovko je tokom razgovora ponovila stav da izmjene Izbornog zakona, jačanje federalnih principa i ubrzavanje evropskog puta vidi kao ključna pitanja za buduću političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
