Rad trgovina nedjeljom ponovo je postao tema u Njemačkoj, čija privreda već godinama bilježi slab rast, dok se industrija suočava s američkim carinama, snažnom kineskom konkurencijom i najavama novih otpuštanja.
Njemačka vlada zbog toga traži načine za podsticanje domaće potrošnje, a jedno od pitanja koje se ponovo otvorilo jeste mogućnost liberalizacije rada prodavnica nedjeljom.
Nedjeljni odmor u Njemačkoj zaštićen je ustavom. Ova odredba potječe još iz Weimarskog ustava iz 1919. godine, a kasnije je prenesena i u Temeljni zakon usvojen 1949. godine.
Detaljna pravila o radnom vremenu određuju savezne pokrajine, ali su trgovine nedjeljom uglavnom zatvorene. Izuzeci se odnose na benzinske pumpe, pojedine pekare, kao i prodavnice na željezničkim stanicama, aerodromima i u bolnicama.
Njemačka vlada zasad ne planira potpuno otvaranje trgovina nedjeljom. Od 2027. godine namjerava omogućiti duže radno vrijeme pekarama, slastičarnicama i javnim bibliotekama, dok za ostatak maloprodaje nisu najavljene veće promjene.
Njemačko udruženje trgovaca HDE smatra da predložene mjere nisu dovoljne.
Direktor HDE-a Stefan Genth ocijenio je da je privreda u lošem stanju, kao i raspoloženje potrošača, te postavio pitanje da li je opravdano zabranjivati rad ljudima i trgovcima koji žele poslovati nedjeljom.
Zagovornici promjena upozoravaju i na neujednačena pravila. U pojedinim berlinskim prodavnicama kupci nedjeljom mogu kupiti krastavac ili gazirano piće, ali ne i krompir, tikvice ili konzervirani grah.
Takve razlike posljedica su složenih propisa koji se razlikuju između saveznih pokrajina.
Vlasnik jednog minimarketa u Berlinu Bedran Günes kažnjen je sa 2.500 eura jer je nedjeljom prodavao trajne prehrambene proizvode. Tvrdio je da nedjeljom ostvaruje oko 40 posto ukupnog sedmičnog prometa i da bez tog prihoda ne bi mogao nastaviti poslovanje.
Njemačka rasprava o radu trgovina nedjeljom ponovo je otvorila pitanje mogućih promjena u Sloveniji.
Slovenski propisi o zatvaranju trgovina nedjeljom doneseni su 2020. godine, a oslanjaju se i na rezultate referenduma održanog 2003. godine.
Privredne komore ranije su tražile veću fleksibilnost pri određivanju rada nedjeljom, kao i snažniju ulogu općina, koje bi mogle samostalno uređivati radno vrijeme na svom području.
Iz Mercatora su poručili da će se o eventualnim promjenama usklađivati s drugim trgovcima unutar Trgovačke komore Slovenije. Sličan stav iznio je i Spar Slovenija.
Rad trgovina nedjeljom jedna je od najaktuelnijih ekonomskih tema i u Bosni i Hercegovini.
Neradna nedjelja u sektoru trgovine uvedena je u Federaciji Bosne i Hercegovine krajem 2024. godine, dok na području Republike Srpske ne postoji jedinstvena zabrana rada prodavnica nedjeljom.
Zbog različitih propisa dio kupaca iz Federacije BiH nedjeljom odlazi u kupovinu u Republiku Srpsku, posebno u gradovima i općinama koje se nalaze u blizini entitetske linije.
Prema ranije objavljenim procjenama, maloprodajni sektor u Federaciji BiH tokom prvog polugodišta 2025. godine izgubio je oko 55 miliona maraka marže, dok je približan iznos ostvaren u trgovinama u Republici Srpskoj.
Podaci poreznih uprava pokazali su da je promet u maloprodaji u Republici Srpskoj u prvom polugodištu 2025. godine bio veći za 11,3 posto u odnosu na isti period godinu ranije. U Federaciji BiH zabilježen je rast od 7,03 posto, odnosno oko 6,5 posto kada se iz poređenja izuzmu podaci za Orašje.
Rasprava o tome treba li zadržati postojeća pravila ili dozvoliti fleksibilniji rad trgovina nedjeljom tako se ne vodi samo u Njemačkoj, već sve češće i u zemljama regiona.
