Neradna nedjelja u Republici Srpskoj ponovo je otvorila raspravu o pravima zaposlenih i mogućim ekonomskim posljedicama za trgovinski sektor. Savez sindikata RS-a traži da rad nedjeljom bude ograničen, navodeći da stručne analize ne potvrđuju tvrdnje o ozbiljnim gubicima za privredu.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS-a Danko Ružičić kazao je da su, uz podršku Evropske komisije, urađene analize koje pokazuju da uvođenje neradne nedjelje ne izaziva značajne ekonomske poremećaje.
„Nema dokaza da bi uvođenje neradne nedjelje izazvalo značajne ekonomske gubitke niti da je promet u RS-u značajno porastao zbog toga što se u Federaciji nedjeljom ne radi“, rekao je Ružičić.
Dok sindikati u Republici Srpskoj traže zakonsko rješenje, neradna nedjelja u Federaciji BiH već se primjenjuje. Rasprave o njenim efektima ipak ne prestaju. Zagovornici odluke ističu pravo zaposlenih na odmor i vrijeme s porodicom, dok dio trgovaca upozorava na pad prometa, posebno u manjim prodavnicama i turističkim sredinama.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević odbacuje tvrdnje da su kupci iz Federacije masovno preusmjerili potrošnju prema Republici Srpskoj.
„Da je došlo do masovnog prelijevanja potrošnje u RS, promet u trgovini FBiH morao bi padati. Međutim, zvanični statistički podaci pokazuju upravo suprotno, promet kontinuirano raste“, poručio je Hasičević.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, promet u maloprodaji u prvih šest mjeseci 2026. godine bio je veći za 725 miliona KM nego u istom periodu prošle godine. U poređenju s prvom polovinom 2024. godine, kada je nedjelja bila radna, zabilježen je rast od 960 miliona KM, odnosno 13 posto.
Hasičević navodi da se efekti neradne nedjelje ne mogu procjenjivati samo na osnovu ukupne vrijednosti prometa, jer na nju utiče i rast cijena. Potrebno je, kako kaže, analizirati i fiskalni promet, količinu prodane robe, zaposlenost i broj izdatih računa.
Vlasnici pojedinih malih trgovina smatraju da bi zakon trebao omogućiti više izuzetaka. Posebno upozoravaju na položaj porodičnih prodavnica i objekata u turističkim mjestima, gdje je promet tokom vikenda često znatno veći.
Predsjedavajući Gradskog vijeća Visoko Almir Ljeskovica smatra da treba pronaći model koji će zaštititi radnike, ali istovremeno uvažiti potrebe lokalne privrede i turista.
„Potrebno je pronaći rješenje koje će istovremeno štititi prava radnika, ali i uvažiti specifičnosti malih porodičnih trgovina, turističkih sredina i lokalnih ekonomija“, rekao je Ljeskovica.
Različiti modeli primjenjuju se i u evropskim zemljama. Hrvatska trgovcima omogućava izbor 16 radnih nedjelja godišnje, dok Njemačka uglavnom zadržava zabranu, uz ograničene izuzetke za pojedine djelatnosti.
