Doprinosi za socijalno osiguranje u Njemačkoj mogli bi u narednih deset godina porasti na rekordnih 50 posto, pokazuje projekcija Instituta IGES, izrađena po narudžbi zdravstvenog osiguravatelja DAK-Gesundheit.
Prema procjeni, radnik sa bruto platom od 4.000 eura izdvajao bi oko 2.000 eura za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu njegu, penzijsko i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Stručnjaci upozoravaju da se već naredne godine očekuje novo povećanje stopa doprinosa. Zdravstveno osiguranje moglo bi porasti sa sadašnjih 17,7 na 18,3 posto, a do 2033. godine čak i premašiti granicu od 20 posto.
Pritisak raste i u drugim fondovima
Problem se ne odnosi samo na zdravstvo. Osiguranje dugotrajne njege moglo bi porasti sa 3,8 na 4,1 posto do 2027. godine, a do 2033. i do pet posto.
U penzijskom sistemu stopa će kratkoročno ostati stabilna na 18,6 posto, ali bi zbog demografskih promjena do 2035. mogla porasti na oko 21 posto. Osiguranje za nezaposlenost moglo bi sa 2,6 porasti na 3,4 posto.
Jedan od ključnih razloga rasta je prestanak važenja saveznih zajmova kojima je država finansijski podržavala sistem socijalnog osiguranja. Istovremeno, troškovi naglo rastu — samo u zdravstvu očekuje se dodatnih 6,8 milijardi eura zbog skupljeg liječenja.
Sve manja neto plata
Zdravstveni osiguravatelji upozoravaju na ozbiljne probleme finansiranja, dok stručnjaci ocjenjuju da same mjere finansiranja države neće dugoročno smanjiti doprinose.
Predlaže se stabilizacioni paket: ograničavanje rasta rashoda prema prihodima i smanjenje PDV-a na lijekove sa 19 na sedam posto, što bi donijelo uštedu od oko 5,3 milijarde eura. Dugoročno se traže i duboke strukturne reforme.
Nekada obećano socijalno opterećenje od maksimalno 40 posto postaje sve manje realno. Već 2027. ukupni doprinosi mogli bi dostići 43,6 posto, a u najgorem scenariju čak 53,7 posto do 2035. godine.
Za milione radnika to znači da će im ostajati sve manji dio neto plate.