Njemačko Mirovinsko povjerenstvo usaglasilo je paket od 30 reformskih mjera koje bi u narednim decenijama mogle značajno promijeniti način funkcionisanja penzionog sistema u toj zemlji. Prijedlozi će biti dostavljeni saveznom kancelaru Friedrichu Merzu i ministrici rada Bärbel Bas, a među njima se nalaze i mjere koje predviđaju produženje radnog vijeka, ukidanje pojedinih povlastica te uključivanje novih kategorija građana u sistem penzionog osiguranja, piše Fenix.
Najveću pažnju izazvao je prijedlog prema kojem bi se dobna granica za odlazak u penziju postepeno povećavala. Prema planu, od 2071. godine redovna starosna penzija bila bi moguća sa navršenih 69 godina života, dok bi se od 2091. godine granica pomjerila na 70 godina.
Predloženo je i potpuno ukidanje popularnog modela prijevremenog penzionisanja poznatog kao „penzija sa 63 godine“, koji je godinama omogućavao raniji odlazak u penziju određenim kategorijama radnika.
Još jedna značajna novina odnosi se na ulaganje dijela doprinosa na tržište kapitala. Planirano je da se jedan procenat doprinosa za penziono osiguranje usmjerava u investicije na berzi, s mogućnošću povećanja tog udjela na dva procenta u narednom periodu. Cilj je stvaranje dodatnih finansijskih rezervi za buduće generacije penzionera.
Od 2031. godine predviđen je i povratak takozvanog faktora održivosti, mehanizma koji povezuje rast penzija s odnosom broja zaposlenih koji uplaćuju doprinose i broja korisnika penzija. To bi moglo usporiti rast doprinosa, ali i dovesti do sporijeg povećanja penzija.
Reforme predviđaju i proširenje kruga obveznika koji plaćaju doprinose za penziono osiguranje. U sistem bi bili uključeni zastupnici u Bundestagu i pokrajinskim parlamentima, samostalni poduzetnici, obrtnici i predsjednici uprava dioničkih društava. Za sada bi državni službenici ostali izvan ovog modela.
Posebne promjene planirane su za takozvane „mini-poslove“ (Minijob), koji su do sada bili oslobođeni obaveznog plaćanja penzionih doprinosa. Prema novom prijedlogu, ovu pogodnost zadržali bi samo učenici i studenti sa mjesečnim primanjima do 603 eura, dok bi svi ostali radnici morali biti uključeni u sistem doprinosa.
Predložene mjere predstavljaju odgovor na izazove koje donose starenje stanovništva i sve veći pritisak na penzioni sistem najveće evropske ekonomije. Hoće li reforme biti usvojene u predloženom obliku, ostaje da se vidi nakon političke rasprave koja slijedi.
