Formiranje Vlade FBiH nakon Općih izbora 2026. godine prvi put će se odvijati prema ustavnom mehanizmu koji predviđa jasne rokove za uspostavljanje izvršne vlasti, ali i prijevremene izbore ako politički dogovor potpuno izostane. Time bi trebalo biti onemogućeno ponavljanje situacije u kojoj stari saziv Vlade ostaje na funkciji gotovo cijeli naredni mandat.
Nova pravila rezultat su ustavnih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Amandman CXXXI na Ustav Federacije BiH stupio je na snagu 1. maja 2024. godine, nakon što Parlament FBiH do tog roka nije usvojio drugačije rješenje.
Problem dugotrajnog formiranja vlasti posebno je došao do izražaja nakon Općih izbora 2018. godine. Nova Vlada FBiH tada nije formirana, pa je saziv imenovan još 2015. godine ostao na funkciji sve do 2023.
Nakon nove političke blokade poslije izbora 2022. godine, Schmidt je 27. aprila 2023. donio odluku kojom je omogućeno imenovanje tadašnje Vlade FBiH, ali je istovremeno predvidio i trajni mehanizam za buduće situacije u kojima politički akteri ne mogu postići dogovor.
Prema novim pravilima, neuspjeh prvog pokušaja ne znači automatsko raspisivanje novih izbora.
Predsjednik Federacije, nakon konsultacija sa rukovodstvima oba doma Parlamenta, predsjednicima klubova i potpredsjednicima Federacije, određuje mandatara koji ima realne šanse da osigura podršku većine u Predstavničkom domu.
Mandatar zatim ima 15 dana da predsjednika Federacije obavijesti o mogućnosti formiranja Vlade. Predsjednik FBiH Vladu imenuje uz saglasnost oba potpredsjednika, a za taj postupak predviđen je rok od 30 dana od izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije. Vlada potom mora dobiti većinu glasova u Predstavničkom domu.
Ako Vlada ne bude imenovana u tom roku, predsjednik Federacije dobija dodatnih 30 dana da ponovi postupak.
Ukoliko ni drugi pokušaj ne uspije zbog izostanka saglasnosti oba potpredsjednika, predsjednik Federacije može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika.
Takav sastav mora dobiti većinu u Predstavničkom domu, a zatim i većinu u Domu naroda. Postoji i dodatni zaštitni mehanizam, Vlada ne može biti potvrđena ako glasovi protiv uključuju najmanje tri petine delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda.
Ako ni ovaj pokušaj ne uspije, procedura se još jednom vraća na model u kojem predsjednik Federacije pokušava imenovati Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika.
Tek ako se iscrpe predviđeni ustavni pokušaji, aktivira se mehanizam prijevremenih izbora.
Ukoliko Vlada ni tada ne bude imenovana ili imenovani sastav ne dobije potvrdu Predstavničkog doma, Parlament Federacije BiH i svih deset kantonalnih skupština smatraju se raspuštenim.
Nakon toga raspisuju se prijevremeni izbori za Predstavnički dom Parlamenta FBiH i kantonalne skupštine. Mandat predsjednika i dva potpredsjednika Federacije prestaje njihovom zamjenom nakon tih izbora.
To praktično znači da će političke stranke nakon izbora 2026. godine i dalje imati više mogućnosti za pregovore i formiranje parlamentarne većine, ali blokada više ne može trajati godinama bez institucionalne posljedice.
Mehanizam se odnosi na formiranje Vlade Federacije BiH. Amandman CXXXI ne uređuje proceduru formiranja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
