Granične kontrole postaju sve češća pojava u Evropskoj uniji, iako je ideja Schengenskog prostora upravo suprotna – slobodno kretanje bez granica. Poljska je najnovija članica koja se odlučila na ovaj korak, čime je postala dvanaesta zemlja u Schengenu koja vraća kontrole na granicama, prenosi Deutsche Welle.
Ova odluka dolazi kao odgovor na kontrole koje Njemačka već provodi na svojoj granici s Poljskom. Zastupnik Evropskog parlamenta Pascal Arimont smatra da to nije iznenađenje, jer sve više vlada počinje vjerovati da kontrole imaju efekta, ali upozorava da se s njima mora postupati oprezno i u skladu s evropskim zakonima. Pozvao je Evropsku komisiju da izvrši analizu zakonitosti ovih mjera u skladu s članom 25. Schengenskog zakonika.
Taj članak dopušta privremeno uvođenje kontrola na granicama u slučaju neposredne prijetnje, ali uz stroge vremenske okvire – najprije deset dana, zatim do šest mjeseci, a u iznimnim slučajevima i do dvije godine. Ipak, Evropska komisija sve češće dopušta da te kontrole traju daleko duže, kao što je slučaj u Bavarskoj, gdje su uvedene još 2015. godine, ili u Danskoj, koja ih održava od 2016.
Trenutno kontrole na granicama provode Njemačka, Poljska, Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španija i Slovačka. Belgija najavljuje da će ih uvesti tokom ljeta, čime će broj zemalja s aktivnim kontrolama porasti na trinaest.
Evropski komesar za unutrašnje poslove Magnus Brunner upozorava da je riječ o zabrinjavajućem trendu koji potkopava osnovne vrijednosti Schengena. Vjeruje da bi sloboda kretanja unutar EU mogla biti očuvana ako sve članice provedu dogovoreni Pakt o azilu i migracijama do ljeta 2026. godine. Ključ za to, poručuje Brunner, leži u jačanju zaštite vanjskih granica Unije.