Bivši visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je da secesija Republike Srpske još nije u potpunosti isključena kao politička mogućnost, iako smatra da su izgledi za njeno ostvarivanje sada manji. Govoreći na skupu u Berlinu, ocijenio je i da je Bosna i Hercegovina daleko od ozbiljnijeg napretka na putu prema članstvu u Evropskoj uniji.
Schmidt je bio glavni govornik na diskusiji „Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“, koju je organizovala Evropska akademija u Berlinu. Skup je održan u Evropskoj kući, nedaleko od Brandenburške kapije, a razgovaralo se o političkoj situaciji u BiH nakon izbora i mogućim posljedicama promjena u Srbiji.
Posebnu pažnju posvetio je odnosima Sarajeva i Banje Luke te pitanju mogućeg otcjepljenja Republike Srpske, koje smatra jednim od najvećih izazova za budućnost države.
Schmidt: Secesija Republike Srpske nije skinuta s dnevnog reda
„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ipak, smatram da su se smanjile mogućnosti za ostvarivanje političkih ciljeva putem teme secesije“, izjavio je Schmidt za Deutsche Welle.
Prema njegovoj procjeni, ranije je postojala ozbiljna opasnost da referendum o otcjepljenju Republike Srpske bude organizovan već 2027. godine. Ipak, smatra da stanovništvo tog entiteta ne bi podržalo takvu inicijativu.
Govoreći o političkim promjenama u Srbiji i mogućnosti sličnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Schmidt je izrazio rezervu.
„Srbija ima znatno snažnije civilno društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti“, kazao je.
Njemački zvaničnik: BiH je u trećoj grupi kandidata za EU
Tokom rasprave otvoreno je i pitanje evropskih integracija, pri čemu su učesnici iznijeli nepovoljne ocjene o trenutnom položaju Bosne i Hercegovine.
Niels von Redecker, šef odjeljenja za Zapadni Balkan u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova, poručio je da BiH značajno zaostaje za drugim državama kandidatima.
„Imamo zemlje koje se nalaze u prvoj fioci procesa proširenja, kao što je Crna Gora. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj fioci, ona je u trećoj“, izjavio je von Redecker.
Schmidt je također upozorio da izvještaji evropskih institucija ne pokazuju ozbiljniji napredak BiH u provođenju reformi. Posebno je ukazao na značaj nastavka međunarodnog vojnog prisustva kroz misiju EUFOR Althea, koje smatra pokazateljem da sigurnosna situacija još zahtijeva međunarodni nadzor.
Arnaut: Pojedini političari ne žele članstvo BiH u EU
Ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut tokom rasprave kritikovao je političke blokade koje usporavaju provođenje reformi i usklađivanje domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima.
Prema njegovim riječima, pojedinim političarima odgovara sadašnje stanje jer bi jačanje pravne države moglo otvoriti pitanja njihove odgovornosti.
„Mnogi od njih ne žele EU, jer bi se u tom scenariju morali suočiti s istragama, a možda bi čak završili i u zatvoru“, rekao je Arnaut.
U završnom dijelu diskusije razgovarano je i o boljem saobraćajnom povezivanju Bosne i Hercegovine s evropskim državama, kao i o projektima koji bi mogli doprinijeti dugoročnom pomirenju i stabilnosti zemlje.
