Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini formiralo je predmet zbog murala Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog ratnog zločinca, koji se nalaze u centru grada. Povratnici upozoravaju da ovakve poruke izazivaju strah i zabrinutost te dodatno narušavaju međunacionalne odnose.
Kako je za Detektor potvrđeno iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, prijava je zaprimljena 5. novembra, nakon čega je predmet dodijeljen postupajućem tužiocu.
Iz Tužilaštva su naveli da će nadležni tužilac preduzeti sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom. Za sada nije poznato hoće li uslijediti pokretanje istrage niti kakva će biti konačna tužilačka odluka.
Povratnici upozoravaju na uznemirujuće poruke
Mehmed Đezić, nekadašnji logoraš i povratnik u Janju, za Detektor je kazao da murali i natpisi kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci svaki put izazivaju zabrinutost među bošnjačkim povratnicima u Bijeljini i Janji.
Prema njegovim riječima, takve poruke nisu u interesu mira niti dobrih odnosa među stanovništvom.
„To su stvarno poruke koje ne idu u prilog miru i dobrom suživotu na ovim prostorima. Mislim da takvi ljudi ne misle dobro čak ni sebi, ni svom narodu, a kamoli nama Bošnjacima koji smo se vratili ovdje“, izjavio je Đezić.
Posebno ga zabrinjava predstavljanje osoba osuđenih za najteže ratne zločine kao heroja, zbog čega smatra da se time dodatno otežava svakodnevni život povratnika.
„Ne može nikad zločinac biti heroj. Ni u jednom narodu“, poručio je Đezić.
On, međutim, izražava sumnju da će formiranje predmeta dovesti do konkretnih rezultata, podsjećajući na ranije slučajeve u kojima, prema njegovom mišljenju, nadležne institucije nisu adekvatno reagovale.
Tužilaštvo BiH nema evidentiranu prijavu
Na upit Detektora o spornim muralima odgovorilo je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, navodeći da događaji na koje se upit odnosi nisu evidentirani kao prijavljeni u njihovom upisniku.
Pitanje veličanja osuđenih ratnih zločinaca putem murala i grafita već godinama izaziva reakcije udruženja žrtava rata i povratničkih zajednica. Uprkos prijavama i zahtjevima za uklanjanje, pojedini murali ostaju na javnim površinama, što otvara pitanja efikasnosti institucija i primjene zakonskih odredbi koje se odnose na veličanje ratnih zločinaca.
Murali se pojavljuju i nakon Mladićeve smrti
Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata, terorisanja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Preminuo je 27. augusta 2026. godine u Haagu, gdje se nalazio pod nadležnošću Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Nakon njegove smrti zabilježena su javna okupljanja i drugi oblici veličanja njegovog lika, uključujući murale i grafite. Jedan od murala u centru Bijeljine oštećen je početkom novembra, nakon što je ranije već bio uništavan i obnavljan.
