Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da još uvijek ne zna kada će napustiti funkciju niti ko bi ga mogao naslijediti na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR), ocijenivši da je budućnost međunarodne zajednice u BiH i dalje neizvjesna.
U intervjuu za austrijski list Die Presse, Schmidt je rekao da proces izbora njegovog nasljednika još nije definisan te da zbog toga svoj mandat trenutno obavlja u specifičnim okolnostima.
“Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja.”
Govoreći o mogućnosti svog odlaska, Schmidt je istakao da mandat visokog predstavnika nije vremenski ograničen, ali da su postojale ideje o promjenama u OHR-u.
“Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: ‘Hajde da probamo nešto novo.'”
Državna imovina i investicije
Jednim od ključnih problema u Bosni i Hercegovini Schmidt smatra neriješeno pitanje državne imovine, za koje kaže da ima direktan uticaj na investicije i velike infrastrukturne projekte.
“Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija.”
Otkrio je da je tokom mandata imao više prijedloga za rješavanje ovog pitanja, ali da nije želio donositi jednostrane odluke bez političkog konsenzusa.”Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini.”
OHR i stanje u BiH
Komentarišući česte pozive na zatvaranje OHR-a, Schmidt je poručio da razumije argumente onih koji smatraju da bi tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma međunarodni nadzor trebao biti okončan, ali upozorava da funkcionalnost institucija još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou.
Kao argument za nastavak rada OHR-a naveo je odluke koje je donio tokom svog mandata, posebno kada je riječ o formiranju vlasti i izmjenama izbornog zakonodavstva.
“Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode.”
Prema njegovim riječima, upravo izazovi u funkcionisanju političkog sistema pokazuju da međunarodna zajednica još uvijek ima značajnu ulogu u Bosni i Hercegovini.
