Poskupljenje struje za privredu od 29 posto, koje je Elektroprivreda BiH predložila dijelu kompanija za 2027. godinu, moglo bi izazvati novi rast cijena proizvoda i usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine. Iako se povećanje ne odnosi direktno na račune domaćinstava, posljedice bi mogli osjetiti gotovo svi građani, od kupovine osnovnih životnih namirnica do plaćanja različitih usluga.
Prema informacijama koje su objavili domaći mediji, Elektroprivreda BiH dostavila je privrednim subjektima prijedloge ugovora koji predviđaju povećanje cijene električne energije za 29 posto. Kompanijama je ostavljen rok od 15 dana da prihvate ponuđene uslove, dok predstavnici poslodavaca najavljuju razgovore s Vladom Federacije BiH.
Iz Elektroprivrede BiH nisu direktno potvrdili niti demantovali navedeni procenat, ali su saopćili da cijene za poslovne kupce formiraju na osnovu tržišnih kretanja i referentnih cijena na regionalnim berzama električne energije.
Poskupljenje struje za privredu moglo bi povećati cijene hrane
Električna energija jedan je od troškova poslovanja u prehrambenoj industriji. Koristi se u proizvodnji, preradi, hlađenju, skladištenju i pakovanju hrane, zbog čega bi skuplja struja mogla povećati troškove proizvođača.
Posebno su osjetljive djelatnosti koje zavise od neprekidnog rada rashladnih uređaja, proizvodnih linija i drugih električnih postrojenja. Među njima su mljekare, mesoprerađivači, pekarska industrija i proizvođači smrznute hrane.
Međutim, povećanje cijene struje od 29 posto ne znači da će i proizvodi automatski poskupjeti za isti procenat.
Primjera radi, ako električna energija čini deset posto ukupnih troškova poslovanja jedne kompanije, njeno poskupljenje od 29 posto povećalo bi ukupne troškove za približno 2,9 posto, pod pretpostavkom da ostali troškovi ostanu nepromijenjeni.
Koliko će se takvo povećanje odraziti na maloprodajnu cijenu zavisi od poslovne marže, konkurencije na tržištu i mogućnosti proizvođača da dio troškova preuzme na sebe.
Građani bi skuplju struju mogli osjetiti i kroz cijene usluga
Osim prehrambene industrije, veći računi za električnu energiju mogli bi pogoditi brojne druge djelatnosti.
Frizerski saloni, ugostiteljski objekti, trgovine, proizvodne radionice i različiti uslužni objekti koriste električnu energiju u svakodnevnom poslovanju. Ipak, neposredni utjecaj predloženog poskupljenja zavisit će od toga imaju li ugovore o tržišnom snabdijevanju i pod kojim uslovima kupuju struju.
Dodatni problem može nastati kada se veći troškovi prenose kroz više faza proizvodnje i distribucije. Ako proizvođač ambalaže poveća cijenu zbog skuplje energije, to može povećati trošak prehrambenoj kompaniji koja koristi njegovu ambalažu, a zatim se dio povećanja može prenijeti i na trgovine.
Na taj način skuplja električna energija može utjecati na konačnu cijenu proizvoda čak i kada trgovac nije direktno obuhvaćen povećanjem cijene industrijske struje.
Koliki bi udar mogla pretrpjeti privreda Tuzlanskog kantona?
Tuzlanski kanton ima značajnu industrijsku bazu, posebno u oblasti metaloprerađivačke, hemijske, drvne i prehrambene industrije. Upravo kompanije koje troše velike količine električne energije mogu biti posebno osjetljive na promjene cijena.
Za proizvodna preduzeća povećanje troškova energije može značiti smanjenje dobiti, odgađanje investicija ili potrebu za korekcijom prodajnih cijena.
Izvoznici su u dodatno složenoj situaciji jer posluju na međunarodnim tržištima, gdje često ne mogu jednostavno povećati cijene svojih proizvoda bez rizika od gubitka kupaca.
Ukoliko kompanije ne uspiju nadoknaditi veće troškove kroz cijene ili povećanje efikasnosti, pritisak se može prenijeti na planirane investicije i obim poslovanja. To, međutim, ne znači da je smanjenje proizvodnje ili broja zaposlenih neizbježna posljedica najavljenog poskupljenja.
Zašto Elektroprivreda BiH najavljuje više cijene?
Elektroprivreda BiH navodi da su referentne tržišne cijene električne energije za 2027. godinu znatno više od cijena iz ponuda koje dostavlja svojim kupcima.
U Bosni i Hercegovini ne postoji organizovano domaće berzansko tržište električne energije, zbog čega se prilikom formiranja ponuda prate kretanja na regionalnim berzama.
Istovremeno, Elektroprivreda BiH suočava se s problemima u proizvodnji električne energije, nedovoljnim količinama uglja iz rudnika i potrebom za nabavkom energije na tržištu.
Za privredu je dodatno važno što cijene električne energije rastu već nekoliko godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, srednje veliki poslovni potrošači u prvoj polovini 2026. godine plaćali su električnu energiju 7,7 posto skuplje nego godinu ranije.
Hoće li Vlada FBiH spriječiti poskupljenje?
Predstavnici privrednika namjeravaju putem Privredne komore FBiH i Udruženja poslodavaca FBiH pokrenuti razgovore s federalnom Vladom, koja je većinski vlasnik Elektroprivrede BiH.
Jedno od ključnih pitanja bit će može li se ponuđeno povećanje ublažiti i pronaći model koji bi smanjio pritisak na domaće kompanije.
Za građane je posebno važno da predloženo povećanje cijena industrijske struje nije isto što i najava poskupljenja električne energije za domaćinstva. Međutim, ukoliko kompanije dio dodatnih troškova prebace na kupce, potrošači bi posljedice mogli osjetiti kroz skuplju robu i usluge.
Konačan utjecaj na cijene zavisit će od ishoda pregovora, ugovorenih cijena električne energije i odluka samih proizvođača i trgovaca.
