Magla i zagađen zrak u Tuzli posebno dolaze do izražaja tokom jesenskih i zimskih mjeseci, kada vremenski uslovi pogoduju zadržavanju štetnih čestica u nižim slojevima atmosfere. Iako se magla često povezuje sa zagađenjem, riječ je o dvije različite pojave koje u određenim okolnostima mogu istovremeno otežati svakodnevni život građana.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se zagađenje duže zadržava iznad Tuzle jeste njen geografski položaj. Grad se nalazi u kotlini, okružen uzvišenjima koja, uz slabo strujanje zraka, mogu otežati prirodno provjetravanje.
Tokom hladnijih mjeseci dodatni problem predstavlja povećana potrošnja energenata za grijanje, posebno u domaćinstvima koja koriste čvrsta goriva.
Temperaturna inverzija zadržava zagađen zrak u Tuzli
U uobičajenim atmosferskim uslovima temperatura zraka opada s povećanjem nadmorske visine. Međutim, tokom temperaturne inverzije događa se suprotno. Hladniji zrak zadržava se pri tlu, dok se iznad njega nalazi sloj toplijeg zraka.
Takva pojava posebno je česta tokom hladnih i mirnih noći, kada se površina zemlje brzo hladi. Topliji sloj zraka tada djeluje poput poklopca koji sprečava vertikalno miješanje atmosfere.
Zbog toga se zagađujuće materije koje nastaju sagorijevanjem goriva, industrijskim procesima i saobraćajem mogu zadržavati blizu površine zemlje, umjesto da se raspršuju u višim slojevima atmosfere.
U Tuzlanskoj kotlini ovakvi uslovi mogu trajati satima, a ponekad i duže, posebno kada nema dovoljno vjetra koji bi omogućio izmjenu zračnih masa.
Zašto su individualna ložišta problem tokom zime?
S dolaskom hladnijeg vremena povećava se broj domaćinstava koja koriste ugalj, drva i druge energente za zagrijavanje stambenih prostora.
Sagorijevanjem čvrstih goriva nastaju različite zagađujuće materije, uključujući sitne lebdeće čestice koje mogu prodrijeti duboko u disajne puteve.
Posebnu pažnju privlače čestice PM2,5 i PM10, čije povećane koncentracije mogu predstavljati rizik za zdravlje, naročito za djecu, starije osobe i građane s hroničnim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Na kvalitet zraka utječu i saobraćaj, industrijska postrojenja te vremenski uslovi. Kada se emisije iz različitih izvora poklope s temperaturnom inverzijom, koncentracije zagađujućih materija mogu znatno porasti.
Magla ne znači uvijek da je zrak zagađen
Iako se magla i smog često poistovjećuju, među njima postoji važna razlika. Magla nastaje kada se vodena para u zraku kondenzuje u sitne kapljice koje smanjuju vidljivost.
Smog, s druge strane, podrazumijeva zagađenje atmosfere, a može biti posebno izražen u uslovima magle i slabog strujanja zraka.
Zbog toga gusta magla ne mora automatski značiti da su koncentracije štetnih materija iznad dozvoljenih vrijednosti. Isto tako, zrak može biti zagađen i onda kada nema vidljive magle.
Za pouzdanu procjenu kvaliteta zraka potrebno je pratiti podatke mjernih stanica, posebno koncentracije lebdećih čestica, sumpordioksida i drugih zagađujućih materija.
Šta građani mogu učiniti tokom dana s lošim kvalitetom zraka?
Kada mjerenja pokažu povećane koncentracije štetnih čestica, preporučuje se smanjenje intenzivnih fizičkih aktivnosti na otvorenom, naročito za osjetljive kategorije stanovništva.
Građani koji koriste individualna ložišta mogu doprinijeti smanjenju emisija pravilnim održavanjem peći i dimnjaka, korištenjem odgovarajućeg goriva i izbjegavanjem spaljivanja otpada.
Dugoročno poboljšanje kvaliteta zraka zahtijeva smanjenje emisija iz individualnih ložišta, industrije i saobraćaja, uz energetsku obnovu objekata i razvoj efikasnijih sistema grijanja.
Prema ranijim naučnim istraživanjima provedenim na području Tuzle, upravo kombinacija emisija zagađujućih materija i nepovoljnih meteoroloških uslova predstavlja jedan od ključnih razloga pogoršanja kvaliteta zraka tokom sezone grijanja.
