Troškovi grijanja tokom zime predstavljaju značajan izdatak za mnoga domaćinstva u Bosni i Hercegovini, posebno kada temperature padnu ispod nule. Ipak, pravilno podešavanje temperature, kratko provjetravanje prostorija i sprečavanje gubitka toplote mogu pomoći u smanjenju potrošnje energije bez većeg narušavanja udobnosti stanovanja.
Koliko će jedno domaćinstvo izdvojiti za grijanje zavisi od površine stambenog prostora, vrste energenta, kvaliteta izolacije i načina korištenja sistema grijanja. Značajnu ulogu imaju i navike ukućana, posebno kada je riječ o temperaturi koju održavaju tokom dana i noći.
Troškovi grijanja mogu se smanjiti pravilnim podešavanjem temperature
Jedna od najjednostavnijih mjera za smanjenje potrošnje energije jeste podešavanje sobne temperature.
Prema preporukama stručnih institucija za energetsku efikasnost, temperatura u dnevnom boravku može se održavati na približno 20 do 21 stepen, dok je u spavaćim sobama često dovoljno oko 18 stepeni.
Snižavanje temperature za samo jedan stepen može donijeti približno pet posto uštede energije za grijanje, zavisno od vrste sistema i karakteristika objekta.
To znači da domaćinstva koja prostorije zagrijavaju na 24 ili 25 stepeni mogu smanjiti potrošnju jednostavnim podešavanjem termostata, bez potrebe za velikim ulaganjima.
U prostorijama koje se rijetko koriste moguće je održavati nešto nižu temperaturu, ali treba voditi računa o riziku od vlage, kondenzacije i pojave plijesni.
Kako pravilno provjetravati stan tokom zime?
Jedna od čestih grešaka tokom sezone grijanja jeste dugotrajno držanje prozora otvorenim na kip.
Takav način provjetravanja može dovesti do nepotrebnog gubitka toplote i hlađenja zidova oko prozora, zbog čega je za ponovno zagrijavanje prostorije potrebno više energije.
Efikasnije je nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na kratko vrijeme, po mogućnosti stvarajući propuh, kako bi se zrak brzo izmijenio bez pretjeranog hlađenja zidova i namještaja.
Tokom provjetravanja preporučuje se privremeno smanjiti grijanje, ukoliko sistem omogućava takvo podešavanje.
U danima kada je vanjski zrak izrazito zagađen, provjetravanje treba prilagoditi podacima o kvalitetu zraka, uz održavanje odgovarajuće ventilacije u prostorijama.
Gdje se u kući najviše gubi toplota?
Loša izolacija zidova, krova i stolarije može značajno povećati potrošnju energije tokom zime.
Poseban problem predstavljaju stari prozori i vrata kroz koje prodire hladan zrak. Postavljanje odgovarajućih brtvi i zatvaranje nepotrebnih otvora mogu smanjiti gubitke toplote uz relativno mala ulaganja.
Deblje zavjese ili roletne mogu pomoći u zadržavanju toplote tokom noći, ali ne bi trebale prekrivati radijatore jer time ometaju širenje toplog zraka.
Namještaj također ne bi trebalo postavljati neposredno ispred radijatora. Ako su zaklonjeni velikim komadima namještaja, zagrijavanje prostorije može biti sporije i manje efikasno.
Kod kuća i stanova s lošom toplotnom izolacijom najveće dugoročne uštede često zahtijevaju ozbiljnije zahvate, poput izolacije fasade, krova ili zamjene dotrajale stolarije.
Redovno održavanje sistema grijanja smanjuje nepotrebnu potrošnju
Bez obzira na to koristi li domaćinstvo električnu energiju, plin, pelet, drva ili centralno grijanje, ispravno funkcionisanje sistema važno je za efikasno zagrijavanje prostora.
Kod radijatorskog grijanja potrebno je provjeriti rade li ventili pravilno i postoji li potreba za odzračivanjem sistema. Peći i kotlove treba održavati prema uputama proizvođača, a dimnjake redovno kontrolisati i čistiti.
Neispravni uređaji ne samo da mogu trošiti više energije nego mogu predstavljati i sigurnosni rizik, posebno kod sistema koji koriste čvrsta goriva i plin.
Kod električnog grijanja pravilno korištenje termostata i izbjegavanje nepotrebnog zagrijavanja praznih prostorija također mogu doprinijeti smanjenju potrošnje.
Koliko se zaista može uštedjeti na grijanju?
Iznos uštede zavisi od načina obračuna grijanja. Domaćinstva koja plaćaju energiju prema stvarnoj potrošnji mogu direktnije osjetiti efekte smanjenja potrošnje, dok kod sistema s fiksnim obračunom manja potrošnja ne mora odmah značiti i niži račun.
Primjera radi, ako domaćinstvo godišnje troši 1.000 KM na energiju za grijanje, smanjenje potrošnje od pet posto predstavljalo bi uštedu od približno 50 KM, pod uslovom da se račun obračunava prema potrošnji i da cijene ostanu iste.
Najviše koristi donosi kombinacija više mjera, od pravilnog podešavanja temperature do održavanja opreme i sprečavanja gubitka toplote.
Za domaćinstva koja koriste centralno grijanje posebno je važno provjeriti način obračuna računa, jer mogućnosti finansijske uštede zavise od toga plaća li se grijanje po površini stambenog prostora ili prema izmjerenoj potrošnji.
