Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je mogućnost značajnog poboljšanja odnosa Bošnjaka i Hrvata u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon Općih izbora. U razgovoru za Dnevni avaz poručio je da je vrijeme za smirivanje političkih tenzija, obnovu povjerenja i postizanje dogovora koji bi omogućili stabilnije funkcionisanje vlasti.
Čović smatra da su posljednji izborni rezultati otvorili prostor za drugačije političke odnose, posebno nakon pobjede kandidatkinje HDZ-a BiH Darijane Filipović u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Prema njegovoj ocjeni, takav rezultat mogao bi doprinijeti smanjenju dugogodišnjih neslaganja između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata, koja su se posebno intenzivirala zbog načina izbora članova Predsjedništva BiH.
„Takav razvoj događaja će, sasvim sigurno, značajno relaksirati ukupne odnose i unutrašnji dijalog, što nam pomalo vraća međusobno povjerenje koje je bilo vidno narušeno posljednjih desetak godina“, izjavio je Čović.
Lider HDZ-a BiH smatra da nastavak političkih sukoba ne donosi korist nijednom narodu, niti državi u cjelini.
„Nama nema druge nego relaksirati odnose, posebno u FBiH između hrvatskog i bošnjačkog naroda, jer vidjeli smo šta se događa kad idemo ‘tuk na utuk’, opći zastoj, problemi i nepovjerenje“, poručio je.
Istakao je da se posljedice političkih neslaganja odražavaju na rad institucija, evropske integracije i provođenje reformi.
Prema njegovim riječima, nakon izbora već je razgovarao s gotovo svim važnijim političkim liderima u Bosni i Hercegovini.
Među njima su predsjednik SDA Bakir Izetbegović, lider SDP-a Nermin Nikšić, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Najavio je da bi direktni razgovori o formiranju vlasti trebali početi u ponedjeljak, nakon čega se očekuju i zvanični sastanci širih stranačkih delegacija.
Uprkos porukama o političkom približavanju, Čović ne odustaje od zahtjeva za izmjene Izbornog zakona BiH, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva.
HDZ BiH godinama insistira na modelu koji bi, prema njihovom stavu, osigurao da hrvatski član Predsjedništva bude izabran uz odlučujuću podršku hrvatskog biračkog tijela.
S druge strane, protivnici takvog modela upozoravaju na mogućnost dodatnih etničkih podjela i potrebu da se izborna reforma uskladi s presudama Evropskog suda za ljudska prava, koje se odnose na diskriminaciju u izbornom sistemu Bosne i Hercegovine.
Čović odbacuje tvrdnje da zahtjevi njegove stranke podrazumijevaju teritorijalnu reorganizaciju države.
„Tu nema nikakve priče o teritorijalnim ili drugim koncepcijama preustroja BiH“, kazao je predsjednik HDZ-a.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH jedno je od najdugotrajnijih političkih sporova između HDZ-a i stranaka koje zagovaraju drugačije uređenje izbornog sistema.
Željko Komšić u više navrata biran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što je HDZ osporavao tvrdnjama da je izabran prvenstveno glasovima bošnjačkih birača.
Komšić i njegove političke pristalice, međutim, pozivaju se na važeći izborni sistem, prema kojem birači iz Federacije BiH mogu glasati za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, bez obzira na vlastitu nacionalnu pripadnost.
Na Općim izborima 2022. godine Komšić je osvojio 227.540 glasova, dok je kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto dobila 180.255 glasova.
Na ovogodišnjim izborima pobjedu je ostvarila Darijana Filipović, što Čović vidi kao priliku za poboljšanje političkih odnosa.
Čović očekuje da bi pregovori nakon ovogodišnjih izbora mogli biti jednostavniji nego ranije, posebno kada je riječ o uspostavljanju funkcionalne vlasti i nastavku evropskih integracija.
„Smatram da ćemo ovaj put malo lakše tražiti rješenja za sve probleme koje smo naslijedili, a i za ono što se nalazi ispred nas“, rekao je.
Za sada nisu poznati konkretni dogovori o budućim koalicijama niti je objavljeno koje bi stranke mogle činiti novu parlamentarnu većinu.
Među pitanjima o kojima će politički partneri morati razgovarati ostaju izmjene Izbornog zakona, raspodjela odgovornosti u izvršnoj vlasti, funkcionisanje državnih institucija i nastavak evropskog puta Bosne i Hercegovine.
