Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini, zakazanim za 4. oktobar 2026. godine, građani će prvi put glasati uz širu primjenu novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Istovremeno, ovo će biti prvi opći izborni ciklus koji se u cijelosti odvija prema pravilima za formiranje vlasti u Federaciji BiH koja je Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2022. godine.
Iako su Schmidtove izmjene primijenjene već prilikom formiranja vlasti nakon izbora 2022. godine, izbori 2026. bit će prvi na kojima će stranke unaprijed voditi kampanju znajući kako će nova pravila utjecati na raspored mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Posebno važna bit će borba za mandate u deset kantonalnih skupština, jer upravo zastupnici izabrani u kantonima naknadno biraju delegate u federalni Dom naroda.
Schmidtovim amandmanima broj delegata u Domu naroda FBiH povećan je na 80. Klubovi Bošnjaka, Hrvata i Srba imaju po 23 delegata, dok Klub Ostalih broji 11. Propisano je i da iz svakog kantona bude izabran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat, Srbin i pripadnik Ostalih ukoliko u toj kantonalnoj skupštini postoji najmanje jedan zastupnik koji se tako izjasnio.
Kantonalni mandati određuju odnos snaga u Domu naroda
Zbog toga rezultat stranaka na kantonalnom nivou ima znatno šire posljedice od samog formiranja kantonalnih vlada. Izabrani zastupnici odlučuju i ko će sjediti u klubovima naroda federalnog Doma naroda, a potom klubovi Bošnjaka i Hrvata iz tog doma biraju po pet delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Upravo je Klub Hrvata posebno važan HDZ-u BiH Dragana Čovića, koji godinama pitanje takozvanog legitimnog političkog predstavljanja Hrvata postavlja kao jedno od centralnih političkih pitanja.
Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo upozorava da HDZ i stranke okupljene oko HNS-a posebnu pažnju posvećuju nacionalnom izjašnjavanju kandidata na listama u kantonima s bošnjačkom većinom.
Prema njegovom tumačenju, postojeći sistem omogućava da u pojedinim kantonima zastupnik izabran pretežno glasovima birača jednog naroda bude delegiran u klub drugog konstitutivnog naroda.
Merdžo kao problem navodi i pravilo prema kojem svaki kanton koji u svojoj skupštini ima zastupnika određene nacionalnosti može dati najmanje jednog delegata u odgovarajući klub Doma naroda.
Šta je s presudom „Ljubić“?
Predmet „Ljubić“ već godinama je jedna od glavnih tačaka spora između političkih stranaka u BiH.
Ustavni sud BiH je 2016. djelimično prihvatio zahtjev Bože Ljubića i proglasio neustavnim dio tadašnjeg Izbornog zakona kojim je bilo propisano da se svakom konstitutivnom narodu daje po jedno mjesto iz svakog kantona. Nakon što Parlamentarna skupština BiH nije izmijenila zakon u ostavljenom roku, Sud je 2017. utvrdio da njegova odluka nije izvršena i sporne odredbe prestale su važiti.
Schmidt je, međutim, 2. oktobra 2022. izmijenio i Ustav Federacije i Izborni zakon te uspostavio novi sistem raspodjele delegata. Ustavni sud BiH je u predmetu U-27/22 u martu 2023. utvrdio da su osporeni Schmidtovi amandmani i izmjene Izbornog zakona u skladu s relevantnim odredbama Ustava BiH i međunarodnih konvencija koje su bile predmet ocjene.
Zbog toga se politička rasprava o „provedbi presude Ljubić“ nastavlja, ali su pravila po kojima će nakon izbora 2026. biti formiran Dom naroda FBiH trenutno ona koja proizlaze iz Schmidtovih izmjena.
HDZ traži što veći broj delegata
Za HDZ BiH od posebnog je značaja koliko će njegov politički blok kontrolirati od 23 mjesta u Klubu Hrvata.
Analitičar Milan Sitarski smatra da bi stranke koje dominantno podržavaju hrvatski birači trebale imati najmanje 13, a po mogućnosti 14 delegata u Klubu Hrvata kako bi imale dovoljno snažnu poziciju prilikom formiranja federalne izvršne vlasti.
S druge strane, protivnici HDZ-ovog koncepta „legitimnog predstavljanja“ godinama ukazuju na to da je i sama ta stranka na svojim listama kandidirala osobe koje se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi te da su takvi kandidati, zahvaljujući glasovima za HDZ, ulazili u kantonalne skupštine i druge institucije.
Time se otvara isto pitanje koje HDZ postavlja kada govori o hrvatskim delegatima izabranim glasovima stranaka s većinski bošnjačkom podrškom – može li se politički legitimitet određivati prema nacionalnoj strukturi birača koji glasaju za određenu listu ili isključivo prema izbornom rezultatu i nacionalnom izjašnjavanju izabranog zastupnika.
Upravo zbog takvog sistema, izbori za kantonalne skupštine 4. oktobra neće odlučivati samo o vlasti u deset kantona. Njihov rezultat direktno će utjecati na sastav Doma naroda FBiH, izbor rukovodstva Federacije, formiranje Vlade FBiH, ali posredno i na odnos snaga u državnom Domu naroda.
Zato bi borba za nekoliko mandata u pojedinim kantonalnim skupštinama mogla imati mnogo veći politički značaj nego što broj tih mandata na prvi pogled sugerira.
