Hrvatski član Predsjedništva BiH i način na koji se njegov izbor odražava na vanjsku politiku i diplomatsku mrežu ponovo su otvoreni kao političko pitanje, a analitičari Ivica Granić i Martin Mikulić upozoravaju na posljedice koje, prema njihovom mišljenju, takvo stanje ima za političko predstavljanje Hrvata.
U prilogu RTVHB-a iznesena je tvrdnja da višegodišnji sporovi oko političkog legitimiteta hrvatskog člana Predsjedništva imaju posljedice posebno u oblasti diplomatskih imenovanja i vanjske politike.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo je nadležno za vođenje vanjske politike države, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika te predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama. Ustav propisuje i da jednog Bošnjaka i jednog Hrvata u Predsjedništvo biraju birači s teritorije Federacije BiH, dok se jedan Srbin bira s teritorije Republike Srpske.
Politički analitičar Ivica Granić smatra da je način imenovanja u diplomatskoj mreži vremenom dobio praksu prema kojoj članovi Predsjedništva predlažu određeni broj kadrova.
„U praksi je nastao jedan nepisani nacionalni ključ i svaki član Predsjedništva predlaže svoju kvotu“, naveo je Granić.
Dodao je da dodatni prostor za političke dogovore, prema njegovom mišljenju, ostavlja činjenica da oblast vanjskih poslova nije uređena posebnim zakonom na način koji bi detaljnije definisao ovakva pitanja.
Poslovnik Predsjedništva BiH propisuje da članovi nastoje odluke iz oblasti vanjske politike i imenovanja ambasadora donositi konsenzusom. Ukoliko konsenzus izostane i nakon ponovnog razmatranja, odluku mogu usvojiti dva člana, uz mogućnost pokretanja mehanizma zaštite vitalnog interesa.
Politolog Martin Mikulić problem vidi prvenstveno kroz pitanje zastupljenosti hrvatskih političkih interesa u diplomatskoj mreži BiH. Kao primjer naveo je nastupe na zasjedanjima Generalne skupštine Ujedinjenih naroda i imenovanja ambasadora.
Mikulić tvrdi da, kako je naveo, bez člana Predsjedništva kojeg smatra legitimnim predstavnikom Hrvata nema ni mogućnosti da se kroz njegovu kvotu imenuju osobe koje bi zastupale političke stavove tog dijela hrvatskog biračkog tijela.
Granić zbog toga diplomatiju opisuje kao jedan od ključnih kanala za internacionaliziranje političkih pitanja.
„Ako bude izabran predstavnik koji nije legitiman i legalan predstavnik Hrvata, naravno da ćemo ostati praktično bez jedinog kanala“, kazao je Granić.
Pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH već godinama je predmet političkog spora. Izrazi poput „legitiman predstavnik Hrvata“ predstavljaju političku poziciju dijela hrvatskih stranaka i njihovih predstavnika, dok Ustav BiH utvrđuje način izbora članova Predsjedništva prema teritoriji i pripadnosti člana, bez odredbe da za hrvatskog člana mogu glasati isključivo birači hrvatske nacionalnosti.
