Koliko glasova treba političkoj stranci da osvoji mjesto u Skupštini Tuzlanskog kantona, a koliko pojedinačnom kandidatu da postane zastupnik? Rezultati Općih izbora 2022. daju dobar okvir za odgovor, bez obzira na to što će na izborima 2026. važiti i nova pravila koja otežavaju napredovanje kandidata sa nižih pozicija na listama.
Na izborima 2022. u Tuzlanskom kantonu bilo je registrovano 428.876 birača, a za 35 mjesta u Skupštini TK borila su se 22 politička subjekta sa ukupno 588 kandidata. Na kraju su bila 200.533 važeća glasačka listića, a mandate je osvojilo osam političkih subjekata.
Konkurencija je ove godine nešto manja. Na kandidatskim listama za Skupštinu TK na Općim izborima 2026. nalazi se 18 političkih subjekata i koalicija, koji će se boriti za ukupno 35 zastupničkih mjesta. To znači da će, uz izborni prag od tri posto, dio stranaka i koalicija već u prvoj fazi izborne matematike ostati izvan raspodjele mandata.
Nekoliko stranaka koje su na prošlim izborima bile “ispod crte” sada nastupaju unutar koalicija kao što su NES koji sada nastupa zajedno sa PDA, zatim BPS koji glasove objedinjavava sa onim iz Tuzlanske alternative i BH Zelenim, ili Stranka penzionera koja nastupa zajedno sa NIP-om. Svi oni bi prema njihovim računicama trebali bit koniurentniji za prelazak izbornog praga, pa je za očekivati više političkih subjekata učestvuju u raspodjeli 35 kantonalnih mandata.
Oko 6.000 glasova bila je prva granica
Da bi politički subjekt učestvovao u raspodjeli mandata, mora preći izborni prag od tri posto važećih glasova. To pravilo ostaje ključno i za razumijevanje izbora 2026.
Ako za primjer uzmemo rezultat iz 2022. godine, tri posto od 200.533 važeća listića bilo je približno 6.016 glasova.
Koliko je ta granica važna najbolje pokazuje rezultat dvije stranke. Naša stranka je sa 7.062 glasa ili 3,52 posto osvojila jedan mandat, dok je SBB sa 5.063 glasa ili 2,52 posto ostao bez mandata.
Naravno, prelazak tri posto ne garantuje automatski mandat, već samo omogućava političkom subjektu da učestvuje u njegovoj raspodjeli.
Koliko je glasova donosilo mandate?
Najviše glasova 2022. osvojila je SDA – 60.559, što joj je donijelo 13 mandata. SDP je sa 37.156 glasova osvojio osam, DF/GS sa 20.705 četiri, a PDA sa 16.102 glasa tri mandata.
Stranka za BiH je sa 10.755 i Narod i pravda sa 10.606 glasova dobila po dva mandata. Dva mandata pripala su i listi SDBiH/Zeleni pokret sa 8.002 glasa, dok je Naša stranka sa 7.062 glasa dobila jedan.
Kada se ukupni broj glasova podijeli brojem osvojenih mandata, vidi se da je jedan mandat ove stranke u prosjeku „koštao“ između približno 4.000 i 7.000 glasova. To, međutim, nije izborna kvota niti broj koji garantuje mandat, nego samo ilustracija rezultata iz 2022. godine.
Kod pojedinačnih kandidata računica je drugačija. Prvo politički subjekt osvaja određeni broj mandata, a potom se utvrđuje kojim kandidatima sa njegove liste oni pripadaju.
Na izborima 2022. kandidat je mogao značajno promijeniti početni redoslijed na listi ako je osvojio najmanje 10 posto glasova koje je dobila njegova lista.
Zato je, primjerice, unutar stranke koja je osvojila oko 60.000 glasova za prelazak tog praga trebalo približno 6.000 ličnih glasova, dok je kod stranke sa oko 7.000 glasova bilo dovoljno nešto više od 700.
To je omogućavalo kandidatima sa nižih mjesta da velikim brojem preferencijalnih glasova preskoče one koji su na kandidatskoj listi bili ispred njih.
Na izborima 2026. pravila su strožija
Tu dolazimo do jedne od važnijih razlika u odnosu na izbore prije četiri godine.
Na izborima 2022. birač je unutar odabrane kandidatske liste mogao označiti veći broj kandidata, bez današnjeg ograničenja na tri. Za izbore 2026. birač može dati preferencijalni glas za najviše tri kandidata sa jedne liste. Ako označi više od tri, glas političkom subjektu ostaje važeći, ali se preferencijalni glasovi ne računaju.
Istovremeno je prag koji kandidat mora dostići da bi preferencijalnim glasovima utjecao na redoslijed povećan sa 10 na 20 posto glasova njegove liste.
Praktična razlika je velika. Na rezultatu SDA iz 2022. od 60.559 glasova, stari prag od 10 posto iznosio bi oko 6.056 glasova, dok bi prag od 20 posto iznosio oko 12.112 glasova.
Kod liste sa približno 10.000 glasova granica raste sa oko 1.000 na oko 2.000, a kod liste sa 7.000 glasova sa približno 700 na 1.400 glasova.
Zbog toga će na izborima 2026. kandidatima sa začelja liste biti teže da samo preferencijalnim glasovima naprave veliki skok prema vrhu.
Ako bi broj važećih glasova bio sličan onome iz 2022, izborni prag za stranke ponovo bi se kretao oko 6.000 glasova. Rezultati posljednjih izbora također pokazuju da je za jedan mandat u praksi bilo potrebno nekoliko hiljada glasova liste.
Za pojedinačnog kandidata, međutim, nema univerzalne brojke. Njegov rezultat zavisi prije svega od toga koliko glasova osvoji njegova lista, koliko mandata joj pripadne, njegove početne pozicije i broja preferencijalnih glasova.
A upravo će promjene – najviše tri preferencijalna glasa i prag od 20 posto umjesto 10 posto – biti jedna od važnijih razlika između izbora 2022. i 2026. Kome će ići u korist, a kome ne trebali bi znati već 4. oktobra u ponoć. /Tuzlainfo.ba/
