Federalni dječiji dodatak mogao bi u budućnosti postati pravo svakog djeteta, bez obzira na prihode roditelja. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike otvorilo je raspravu o uvođenju univerzalnog dječijeg dodatka, ali konačna odluka još nije donesena.
U posljednjih nekoliko godina značajno su povećani i iznos dodatka i sredstva izdvojena za ovu namjenu. Mjesečni dječiji dodatak povećan je sa oko 117 na 195 KM, dok je budžet povećan sa oko 50 miliona na 228 miliona KM.
Prema podacima za juli 2026. godine, pravo na federalni dječiji dodatak ostvarivalo je 97.575 djece.
Roditelji više ne moraju svake godine obnavljati pravo
Jedna od promjena u sistemu odnosila se i na ukidanje obaveze godišnjeg podnošenja dokumentacije. Jednom priznato pravo traje dok su ispunjeni zakonom propisani uslovi, najduže do 18. godine djeteta, dok nadležne službe potrebne provjere obavljaju službenim putem.
Visina dodatka vezana je za najnižu plaću u Federaciji BiH i iznosi 19 posto minimalne plaće, dok se pravo za većinu korisnika i dalje veže za prihodovni cenzus domaćinstva.
Posebna pravila primjenjuju se na djecu oboljelu od malignih bolesti i djecu sa stopostotnim invaliditetom prve grupe, koja dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode porodice.
Dodatak trenutno ne prima većina djece
U Federaciji BiH, prema procjenama korištenim tokom rasprave o univerzalnom dodatku, živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da sadašnji sistem obuhvata približno svako četvrto dijete.
Problem postojećeg modela je i to što porodica koja prihodovni cenzus pređe za relativno mali iznos može u potpunosti ostati bez prava na dodatak.
Upravo zbog toga pokrenuto je pitanje prelaska na model u kojem bi osnovni dječiji dodatak pripadao svakom djetetu.
Razmatra se univerzalni dječiji dodatak
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u saradnji s UNICEF-om, pokrenulo je izradu studije opravdanosti univerzalnog dječijeg dodatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Studija je predstavljena donosiocima odluka, uključujući predstavnike kantona i Parlamenta Federacije BiH, a ministar Adnan Delić tada je naglasio da uvođenje takvog modela nije moguće bez podrške kantona.
Univerzalni model značio bi da osnovni dodatak dobija svako dijete, bez provjere prihoda roditelja, dok bi za djecu iz posebno ranjivih kategorija mogao biti osiguran dodatni nivo podrške.
Ipak, završena studija ne znači da je univerzalni dječiji dodatak već uveden. Za takvu promjenu potrebne su izmjene propisa, dogovor o finansiranju i odluke nadležnih institucija Federacije BiH i kantona.
Ukoliko bi ovaj model bio prihvaćen, federalni dječiji dodatak više ne bi bio pravo prvenstveno vezano za materijalni položaj porodice, već bi osnovna podrška bila dostupna svoj djeci.
