Novi rast cijena goriva zahvatio je i Bosnu i Hercegovinu, a posljednjih dana na benzinskim pumpama zabilježena su nova poskupljenja koja bi se, prema procjenama stručnjaka, mogla nastaviti.
Cijene nafte na svjetskim tržištima početkom septembra premašile su 105 dolara po barelu, dok su početkom augusta bile između 80 i 85 dolara. Rast je već vidljiv i na domaćim pumpama, pa se cijena litra dizela u Sarajevu ove sedmice kreće između 3,56 i 3,86 KM.
Na rast cijena utječu poremećaji u globalnom snabdijevanju, geopolitičke tenzije, neizvjesnost u vezi sa transportnim pravcima na Bliskom istoku, posebno Hormuškim moreuzom, kao i nove sankcije koje pogađaju izvoz energenata.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju i najave iz Saudijske Arabije o mogućem zaustavljanju izvoza nafte prema Evropi.
Zbog takvih kretanja procjenjuje se da bi gorivo u Bosni i Hercegovini moglo dodatno poskupjeti, a u pojedinim scenarijima cijena bi se mogla približiti granici od četiri KM po litru.
Rast cijena naftnih derivata dodatno zabrinjava građane jer gorivo direktno utječe na troškove transporta, proizvodnje i distribucije, a time i na cijene hrane, usluga i drugih proizvoda.
Dodatni udar na kućne budžete mogao bi donijeti i početak sezone grijanja, posebno ukoliko rast cijena nafte bude pratio i rast cijena plina.
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača „Futura“ Marin Bago upozorava da iskustva iz prethodnih godina pokazuju kako poskupljenje goriva gotovo redovno povlači rast cijena i u drugim sektorima.
„Nema vam tu neke filozofije, gorivo poskupi i, uzimajući iskustvo iz prošlih godina, to dovodi do lančanog poskupljenja svega i svačega, od proizvoda do usluga. Nešto je opravdano, mnogo toga nije. Ali u posljednjih dvadesetak godina, koliko to pratimo, stvari uglavnom idu tim putem“, kazao je Bago.
Posebno problematičnim smatra izostanak reakcije domaćih institucija u situacijama kada dolazi do snažnijeg rasta cijena energenata.
„U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, kao da nemamo institucije koje plaćamo i koje bi nas trebale zaštititi u takvim situacijama. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo, kao i ranije, biti prepušteni sami sebi, očekujući nova poskupljenja“, rekao je Bago.
Prema njegovim riječima, zemlje u regionu i Evropskoj uniji u sličnim situacijama pokušavaju ublažiti posljedice poskupljenja goriva kroz različite mjere pomoći stanovništvu i privredi.
Kao primjer naveo je Hrvatsku, gdje su, prema njegovim riječima, izdvojena značajna sredstva za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata.
„Odgovorne zemlje pokušavaju amortizirati poskupljenja i pomoći ranjivim kategorijama, privrednicima i poljoprivrednicima. Kod nas to uglavnom nije slučaj. Potrošačka korpa za četveročlanu porodicu nastavlja rasti, a građani ostaju izloženi novim troškovima“, kazao je Bago.
Dodatnu okolnost predstavlja i približavanje Općih izbora početkom oktobra. Bago smatra da u ovom trenutku nije realno očekivati značajnije mjere vlasti jer bi za njih bilo potrebno osigurati dodatna budžetska sredstva.
„Bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Nekoliko dana prije izbora teško je očekivati izdvajanje sredstava koja nisu planirana i koja bi tek trebalo pronaći. Bliži se i kraj budžetske godine, tako da ne treba imati velika očekivanja kada je riječ o reakciji institucija“, zaključio je Bago.
