Federalni dječiji dodatak u Federaciji BiH posljednjih godina značajno je povećan, a proširen je i broj djece koja ostvaruju ovo pravo. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike najavljeno je i razmatranje mogućnosti uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka, koji bi pripadao svakom djetetu bez obzira na prihode roditelja.
Od 2023. godine mjesečni iznos dodatka povećan je sa 113,50 KM na oko 195 KM, dok je godišnji budžet za ovu namjenu porastao sa približno 50 miliona na 228 miliona KM. Istovremeno, broj djece obuhvaćene pravom povećan je sa oko 70.000 na gotovo 100.000.
Jedna od važnijih promjena odnosi se na ukidanje obaveze roditelja da svake godine ponovo podnose dokumentaciju i dokazuju ispunjavanje uslova. Jednom priznato pravo traje sve dok dijete i porodica ispunjavaju zakonske uslove, a najduže do 18. godine djeteta, dok nadležne službe ispunjenost uslova provjeravaju službenim putem.
Iznos dječijeg dodatka vezan je za najnižu plaću u Federaciji BiH i iznosi 19 posto najniže plaće, dok je prihodovni cenzus postavljen na 40 posto najniže plaće po članu domaćinstva.
Posebne kategorije djece, među kojima su djeca oboljela od malignih bolesti i djeca sa stopostotnim invaliditetom prve grupe, pravo na federalni dječiji dodatak mogu ostvariti bez obzira na prihode domaćinstva.
Univerzalni dječiji dodatak kao naredni korak
Uprkos povećanom obuhvatu, postojeći model i dalje ne obuhvata većinu djece u Federaciji BiH. Prema procjenama korištenim u studiji o univerzalnom dječijem dodatku, u Federaciji živi oko 395.000 djece mlađe od 18 godina, što znači da je postojećim modelom obuhvaćeno približno svako četvrto dijete.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ukazao je na problem porodica koje zbog neznatnog prelaska prihodovnog cenzusa u potpunosti gube pravo na dodatak.
Na inicijativu Ministarstva, u saradnji s UNICEF-om, izrađena je studija opravdanosti uvođenja univerzalnog dječijeg dodatka. Studiju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a predstavljena je u Parlamentu FBiH.
Univerzalni model podrazumijevao bi da osnovna podrška pripada svakom djetetu, uz mogućnost dodatne podrške za djecu koja žive u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljskog staranja i druge posebno osjetljive kategorije.
Uvođenje takvog modela zahtijevalo bi veća finansijska sredstva, kao i dogovor Federacije i kantona o načinu finansiranja. Potrebno je utvrditi i visinu osnovnog dodatka te model dodatne zaštite najugroženijih kategorija.
Završetak studije za sada predstavlja stručnu osnovu za dalje odlučivanje i ne znači da je univerzalni dječiji dodatak već uveden. O njegovom eventualnom uvođenju potrebno je da odluče Vlada FBiH, Parlament FBiH i kantoni.
