Penzije i životni standard tradicionalno su među najčešćim ekonomskim temama u predizbornim kampanjama. Kako su i 2022. i 2026. izborne godine u Bosni i Hercegovini, uporedili smo minimalnu penziju u Federaciji BiH i cijene nekoliko osnovnih životnih namirnica kako bismo vidjeli šta se za najnižu penziju moglo kupiti prije četiri godine, a šta danas.
Najniža penzija u Federaciji BiH u julu 2022. godine iznosila je 424,43 KM, dok u 2026. godini, nakon konačnog drugog usklađivanja, najniža penzija za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara ove godine iznosi 692,23 KM.
To je povećanje od 267,80 KM, odnosno približno 63,1 posto za četiri godine.
Međutim, nominalni iznos penzije sam po sebi ne govori dovoljno o životnom standardu. Mnogo konkretniju sliku daje odgovor na pitanje koliko se hrane i drugih proizvoda za taj novac može kupiti. Zbog toga smo uporedili prosječne cijene odabranih životnih namirnica iz jula 2022. i jula 2026. godine.
Hljeba 36 kilograma više, junetine tek nešto više
Kilogram pšeničnog hljeba u julu 2022. prosječno je koštao oko 3,10 KM, što znači da se za minimalnu penziju od 424,43 KM teoretski moglo kupiti oko 137 kilograma hljeba.
U julu 2026. prosječna cijena iznosila je oko 4 KM po kilogramu, pa se za minimalnu penziju od 692,23 KM može kupiti oko 173 kilograma. Uprkos poskupljenju hljeba, kupovna moć minimalne penzije izražena kroz ovaj proizvod veća je za oko 36 kilograma.
Drugačija je slika kod junetine bez kosti. Prosječna cijena kilograma porasla je sa približno 18,10 KM na 27 KM. Za minimalnu penziju 2022. moglo se kupiti oko 23,4 kilograma junetine, a danas približno 25,6 kilograma.
Dakle, dok je minimalna penzija povećana za više od 63 posto, junetina je poskupjela za gotovo 49 posto, pa je povećanje kupovne moći kod ovog proizvoda znatno skromnije.
Za penziju danas znatno više piletine i mlijeka
Kod piletine je odnos povoljniji. Prosječna cijena kilograma svježe piletine 2022. iznosila je oko 6,20 KM, a 2026. oko 6,60 KM. Minimalnom penzijom tada se moglo kupiti približno 68,5 kilograma, a danas gotovo 105 kilograma.
Litar mlijeka u tetrapaku u posmatranim statističkim podacima koštao je oko 1,80 KM i 2022. i 2026. godine. To znači da je minimalna penzija prije četiri godine vrijedila oko 236 litara mlijeka, dok današnja odgovara vrijednosti od približno 385 litara.
Kod jaja je prosječna cijena porasla sa oko 30 na 40 feninga po komadu. Za minimalnu penziju 2022. godine moglo se teoretski kupiti oko 1.415 jaja, a za današnju oko 1.731.
Ulje 2022. bilo znatno skuplje nego danas
Posebno je zanimljivo jestivo ulje, jer je 2022. bila godina izuzetno visokih cijena ovog proizvoda. Prosječna cijena iznosila je oko 5,60 KM po litru, dok je u posmatranom periodu 2026. oko 3,50 KM.
Minimalna penzija iz 2022. tako je vrijedila oko 76 litara ulja, a današnja gotovo 198 litara.
Sličan odnos vidljiv je kod šećera. Kilogram je 2022. prosječno koštao oko 2,20 KM, a u 2026. oko 1,60 KM. Za tadašnju minimalnu penziju mogla su se kupiti približno 193 kilograma, a za današnju oko 433 kilograma šećera.
Kod brašna je cijena sa oko 1,70 KM pala na približno 1,50 KM po kilogramu. Minimalna penzija tako je 2022. vrijedila oko 250 kilograma brašna, a danas oko 462 kilograma.
Kafa među rijetkim proizvodima kod kojih je penzija izgubila kupovnu moć
Suprotan primjer predstavlja kafa. Prosječna cijena kilograma mljevene kafe porasla je sa približno 16,60 KM u 2022. na 27,80 KM u 2026. godini, odnosno za oko 67,5 posto.
To je nešto više od procentualnog povećanja minimalne penzije.
Zbog toga se za minimalnu penziju 2022. moglo kupiti oko 25,6 kilograma kafe, dok se danas može kupiti oko 24,9 kilograma. Među posmatranim proizvodima kafa je tako primjer kod kojeg rast minimalne penzije nije sustigao rast cijene.
Šta pokazuju brojke?
Poređenje izgleda ovako:
Ovi podaci pokazuju da je kod većine posmatranih osnovnih namirnica kupovna moć minimalne penzije veća nego u izbornoj 2022. godini. Najizraženija razlika postoji kod proizvoda koji su upravo 2022. bilježili izuzetno visoke cijene, poput ulja i šećera.
Ipak, iz ovih podataka ne može se izvesti zaključak da penzioneri danas žive 63 posto bolje nego prije četiri godine. Hrana je samo dio njihovih mjesečnih izdataka. Penzija se troši i na električnu energiju, grijanje, vodu, lijekove, stanovanje, prijevoz, higijenu i druge potrebe, čije su se cijene također mijenjale, a danas su najvećim dijelom znatno više.
Važno je i da statističke institucije upozoravaju da se prosječne cijene pojedinačnih proizvoda ne koriste za izračunavanje ukupne stope inflacije. Za procjenu ukupnog životnog standarda potrebno je posmatrati indeks potrošačkih cijena i kompletnu strukturu potrošnje domaćinstava.
Ipak, poređenje dvije izborne godine daje konkretan odgovor na jedno jednostavno pitanje: koliko je osnovnih namirnica mogao kupiti penzioner s minimalnom penzijom tada, a koliko može danas. Kod većine proizvoda koje smo analizirali odgovor ide u korist 2026. godine, dok pojedini proizvodi, prije svega kafa, pokazuju da rast penzija nije jednako pratio rast svih životnih troškova./Tuzlainfo.ba/
