U Federaciji Bosne i Hercegovine pripremaju se izmjene propisa koji uređuju privremenu spriječenost za rad, odnosno bolovanja, a jedna od ključnih promjena mogla bi biti skraćenje perioda u kojem poslodavci isplaćuju naknadu plaće radnicima na bolovanju.
Umjesto sadašnja 42 dana, poslodavci predlažu da taj period bude ograničen na 15 dana, nakon čega bi trošak naknade preuzimali zdravstveni fondovi.
Prema podacima Udruženja poslodavaca Federacije BiH, godišnja stopa bolovanja u ovom entitetu kreće se između 10 i 13 posto, što znači da zaposleni u prosjeku provedu oko 25 radnih dana godišnje na bolovanju.
Za poređenje, evropski prosjek iznosi oko 3,5 posto, odnosno približno 6,5 radnih dana po zaposlenom.
Kako navode iz Udruženja poslodavaca, bolovanja su najčešća u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i uslužnim djelatnostima, gdje odsustvo samo jednog radnika može ozbiljno otežati organizaciju rada.
Poslodavci tvrde da su zloupotrebe sve češće
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Nihad Imširović smatra da su zloupotrebe bolovanja postale ozbiljan problem, posebno tokom sezonskih poslova i u javnom sektoru.
“Korištenje i zloupotreba bolovanja u javnom sektoru veliki su problem za realni sektor zbog nedostupnosti pojedinih javnih usluga, ali i zbog problema s punjenjem zdravstvenih fondova u Federaciji BiH”, rekao je Imširović.
Prema podacima kojima raspolaže Udruženje poslodavaca, broj bolovanja u periodu od 2025. do 2026. godine povećan je za više od 200 posto.
Mijenja se pravilnik, ne zakon
Poslodavci su prvobitno tražili izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, ali o tome nije postignuta saglasnost između Vlade FBiH, poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata BiH.
Zbog toga je dogovoreno da se izmijeni Pravilnik o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad, koji kao podzakonski akt usvaja Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva.
Poslodavci smatraju da bi podjelom troškova između firmi i zdravstvenih fondova nadležne institucije imale mnogo veći interes da kontrolišu opravdanost bolovanja.
“Podjelom troškova između nadležnih institucija i poslodavaca, institucije bi pokazale mnogo veći interes za kontrolu bolovanja i mogućih zloupotreba. Ovako je sav teret na poslodavcima”, poručio je Imširović.
Sindikati protiv skraćenja na 15 dana
S druge strane, Savez samostalnih sindikata BiH protivi se prijedlogu da zdravstveni fondovi preuzmu finansiranje bolovanja nakon 15 dana.
Predsjednik Sindikata Samir Kurtović istakao je da podržava strožiju kontrolu ljekara koji odobravaju bolovanja, ali smatra da zloupotrebe nisu toliko rasprostranjene kako tvrde poslodavci.
Ipak, obje strane saglasne su da sistem kontrole treba unaprijediti i da je potrebno efikasnije nadzirati opravdanost bolovanja.
Poslodavci naglašavaju da ne osporavaju pravo radnika na bolovanje kada je ono opravdano, već traže pravedniju raspodjelu finansijskog tereta i efikasniji sistem kontrole koji bi smanjio eventualne zloupotrebe.
Pitanje bolovanja, kako ističu, dio je šire reforme poslovnog ambijenta koja obuhvata fiskalne reforme, unapređenje radnog zakonodavstva, suzbijanje sive ekonomije, zadržavanje radne snage i jačanje konkurentnosti privrede u Federaciji BiH.
