Ukidanja veta u procesu proširenja EU postalo je jedno od ključnih pitanja nakon što je u ovogodišnji izvještaj Europskog parlamenta o strategiji proširenja ugrađen prijedlog da se o otvaranju i zatvaranju pojedinačnih pregovaračkih klastera i poglavlja ubuduće odlučuje kvalificiranom većinom, a ne jednoglasno. Europski parlament je taj pristup predstavio kao način da se smanje političke blokade i ubrza pristupni proces, dok bi konačna odluka o prijemu novih članica i dalje ostala u režimu jednoglasnosti.
Hrvatski eurozastupnici iz redova HDZ-a, Željana Zovko i Tomislav Sokol, usprotivili su se takvom rješenju i zbog toga su pri glasanju ostali suzdržani, iako podržavaju politiku proširenja Europske unije. Njihovi stavovi objavljeni su u izjavama za RTVHB, a u središtu protivljenja nalazi se upravo mogućnost da države članice izgube pravo veta u međukoracima pregovora.
Zovko je poručila da proširenje smatra jednim od najvažnijih procesa za budućnost Europe, ali da ne prihvata prijedlog kojim bi se napustilo jednoglasno odlučivanje o pregovaračkim poglavljima.
„Ono je najjači vanjskopolitički alat EU i pokretač je dugoročnog mira. Iako snažno podupirem proces proširenja i povijesne prilike koje ono donosi, na glasovanju sam bila suzdržana zbog dijelova izvješća o glasovanju kvalificiranom većinom. Protivim se prijedlogu o ukidanju jednoglasnosti pri otvaranju i zatvaranju klastera, odnosno poglavlja“, kazala je Zovko.
Sličan stav iznio je i Tomislav Sokol, koji upozorava da bi ukidanje prava veta za manje države članice značilo i gubitak važnog političkog instrumenta u procesu proširenja.
„To znači da bi se o otvaranju i zatvaranju poglavlja odlučivalo kvalificiranom većinom i zemlje poput Hrvatske ne bi imale pravo veta. To je nama izuzetno važan mehanizam i daje nam mogućnost utjecaja na glasačke procese. Kad bi se uvela mogućnost preglasavanja, mala zemlja poput Hrvatske izgubila bi instrument koji trenutno ima, i zbog tog smo bili suzdržani“, naveo je Sokol.
Dodao je da HDZ-ovi eurozastupnici podržavaju proširenje, ali isključivo na temelju individualnog napretka svake zemlje kandidatkinje, bez popuštanja političkih kriterija.
„Mi jesmo za proširenje, ali individualno, bez kolektivnog ulaska i bez progledavanja kroz prste, poput recimo Srbiji. Države članice moraju moći staviti veto na međukorake u procesu pristupanja“, naveo je Sokol.
U samom izvještaju o strategiji proširenja naglašava se da je proširenje geostrateška investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet, posebno u svjetlu rata Rusije protiv Ukrajine i šireg geopolitičkog pritiska na Europu. Istovremeno, u dokumentima Europskog parlamenta navodi se da je pretjerano oslanjanje na jednoglasnost u međufazama pregovora više puta usporilo proces proširenja i oslabilo podršku europskim integracijama u zemljama kandidatima.
Upravo zbog toga rasprava o ukidanja veta u procesu proširenja EU dobija i širu političku težinu, jer ne otvara samo pitanje tehničkog ubrzavanja pregovora, nego i odnosa moći između velikih i malih država članica unutar same Unije. Za dio zastupnika kvalificirana većina znači efikasniji put ka proširenju, dok za druge, među kojima su i Zovko i Sokol, predstavlja odricanje od mehanizma zaštite nacionalnih interesa.