Južna interkonekcija ponovo je u fokusu nakon informacija da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema izmjene zakona koje bi mogle ubrzati realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji. Prema navodima BiznisInfo.ba, Vlada razmatra neuobičajeno rješenje prema kojem bi ime investitora koji će realizovati projekat bilo direktno uneseno u zakon, što bi predstavljalo presedan u domaćoj praksi.
Prema istim informacijama, o izmjenama bi se moglo raspravljati na jednoj od narednih sjednica Vlade FBiH, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bi Parlament FBiH usvojio takvo rješenje, investitor bi praktično odmah mogao krenuti u realizaciju projekta.
U središtu interesovanja nalazi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, o čijem je pismu namjere Vlada FBiH već raspravljala početkom godine. Federalna vlada je 20. januara prihvatila informaciju o zaprimljenom pismu namjere ove kompanije, čime je otvoren institucionalni dijalog o razvoju, finansiranju i implementaciji strateških infrastrukturnih projekata, uključujući Južnu interkonekciju.
Iz dostavljenih informacija proizlazi da plan američke kompanije ne obuhvata samo Južnu interkonekciju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nego i izgradnju plinskih elektrana, kao i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru. Upravo je Južna interkonekcija označena kao ključni energetski projekat koji bi mogao promijeniti sadašnji model snabdijevanja plinom u Bosni i Hercegovini.
Značaj projekta ogleda se prije svega u planiranom povezivanju domaće plinske mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup novim pravcima i izvorima snabdijevanja, uključujući i američki ukapljeni prirodni plin. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije ranije je naglasilo da se Federacija BiH danas snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i iz jednog izvora, zbog čega se Južna interkonekcija posmatra kao strateški projekat za diverzifikaciju i veću energetsku sigurnost.
Prema ranijim objavama o projektu, kapacitet plinovoda procjenjuje se na oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što je višestruko više od sadašnje potrošnje plina u BiH. U planovima koji prate Južnu interkonekciju spominje se i izgradnja tri plinske elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata, što pokazuje da se ovaj projekat ne posmatra samo kao novi pravac dopreme plina, nego i kao osnova za širi energetski zaokret u zemlji.
Ipak, cijela priča već izaziva pažnju i zbog samog modela po kojem bi investitor mogao biti imenovan direktno u zakonu. Takav potez bio bi bez presedana, ali u Vladi očigledno procjenjuju da bi upravo na taj način mogli izbjeći dalje zastoje i ubrzati početak realizacije Južne interkonekcije, projekta koji se godinama smatra jednim od ključnih za energetsku stabilnost Bosne i Hercegovine.
