Južna plinska interkonekcija usvojena je i u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što je prošle sedmice isti zakon podržao i Predstavnički dom.
Za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji glasao je 61 delegat, jedan je bio suzdržan, dok su tri delegata bila protiv. Time je zakon dobio potrebnu parlamentarnu podršku, a na snagu će stupiti nakon objave u Službenom glasniku FBiH.
Usvajanjem zakona u oba doma Parlamenta FBiH otvoren je put za narednu fazu realizacije projekta. Sljedeći korak bit će potpisivanje međudržavnog sporazuma Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje je najavljeno za kraj mjeseca u Dubrovniku.
Najvažnija promjena u novousvojenim izmjenama odnosi se na investitora. Ranijim zakonskim rješenjem tu ulogu imao je BH Gas, dok je sada kao investitor navedena američka kompanija AAFS.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je istakao da je u tekst novog akta unesen naziv američke kompanije kao investitora, naglašavajući da, iako je BH Gas prema dosadašnjoj legislativi imao ulogu investitora i transportera gasa, projekat na terenu nije realizovan.
Prema njegovim riječima, američka kompanija iskazala je ozbiljnu namjeru da učestvuje u izgradnji ovog plinovoda, koji se smatra jednim od ključnih energetskih projekata za Federaciju BiH.
Trasa gasovoda ostala je nepromijenjena, ali su novim izmjenama predviđeni i dodatni odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Planirano je da trasa ukapljenog plina sa Zapada vodi prema Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, s juga preko Republike Hrvatske, zbog čega je međudržavni sporazum s tom zemljom jedan od ključnih uslova za daljnju realizaciju projekta.
Južna plinska interkonekcija jedan je od strateških energetskih projekata u Federaciji BiH, a njegovo usvajanje u oba doma Parlamenta FBiH predstavlja važan korak ka diversifikaciji izvora snabdijevanja prirodnim gasom.
