Južna plinska interkonekcija danas je jedina tačka dnevnog reda vanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je sazvana u Sarajevu.
Nakon što je Predstavnički dom Federalnog parlamenta 8. aprila na vanrednoj sjednici podržao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu „Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“, sada se očekuje i izjašnjenje delegata u Domu naroda. Za zakon je tada glasalo 79 zastupnika, dvoje ih je bilo protiv, dok je jedan bio suzdržan.
Tokom rasprave u Predstavničkom domu, podršku zakonu uglavnom su najavile veće političke stranke, naglašavajući strateški značaj projekta za energetsku stabilnost Federacije BiH. Ipak, pojedini zastupnici iznosili su primjedbe i tražili dodatna pojašnjenja o određenim odredbama.
Otvoreno protivljenje deklarativno je najavila jedino Stranka za Bosnu i Hercegovinu, problematizirajući prije svega činjenicu da je izmjenama zakona odustano od ranijeg koncepta prema kojem je državna kompanija BH Gas trebala biti nosilac investicije. Umjesto toga, prema novom prijedlogu, ta uloga predviđena je za privatnu firmu, što je izazvalo sumnje dijela zastupnika zbog njenog ograničenog iskustva u ovakvim projektima.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, obrazlažući zakon pred zastupnicima, kazao je da osnovna trasa budućeg gasovoda u Federaciji BiH ostaje nepromijenjena, ali da su novim aktom planirani dodatni gasni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Prema njegovim riječima, to bi značilo početak gasifikacije industrijskog dijela Federacije BiH i približavanje gasne mreže Termoelektrani Tuzla.
Lakić je naveo i da je u tekst zakona unesen naziv investitora, američke kompanije, dok je u važećoj legislativi BH Gas imao ulogu investitora i transportera gasa. Istakao je da na terenu do sada nije bilo implementacije projekta Južna plinska interkonekcija, iako je riječ o, kako je rekao, nasušnoj potrebi za Federaciju BiH.
Dodatno je upozorio da je iz Evropske unije najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine, zbog čega pitanje alternativnih pravaca snabdijevanja dobija još veći značaj.
Prema njegovim riječima, novi partneri su kroz Pismo namjere izrazili spremnost da finansijski podrže izgradnju gasovoda, što je, kako je naveo, u interesu Federacije BiH. Novim zakonskim rješenjem predviđeno je i zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, a Ministarstvo je već počelo rad na definisanju osnovnih principa tog ugovora, uz zaštitu interesa Federacije.
Lakić je naglasio da BH Gas ovim zakonom ne prestaje imati važnu ulogu u gasnom sektoru, te da toj kompaniji predstoji razvoj zapadnog i sjevernog pravca gasovoda. Naveo je i da pravac prema Tuzli praktično predstavlja početak sjeverne gasifikacije.
U tekstu predloženih izmjena navedeno je da će investitor projekat realizovati izgradnjom interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad, Šuica, Kupres, Bugojno, Novi Travnik, Travnik, kao i na pravcu Posušje, Grude, Široki Brijeg i Mostar. Predviđena je i izgradnja odvojaka za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te dodatnog pravca Kladanj, Tuzla.
Od ranije je poznato da bi trasa ukapljenog plina sa Zapada u Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, trebala voditi s juga preko Republike Hrvatske, s kojom je također potrebno postići odgovarajući sporazum. Osim toga, neophodno je i zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora projekta.
Vlada Federacije BiH usvojila je 14. januara ove godine informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade 25. marta.
Izmjenama postojeće legislative kao investitor je navedena kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu, u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC. Vlada FBiH navela je da je ova kompanija prethodno dostavila Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta, čime je potvrdila ozbiljan interes za ulaganje u strateški važan energetski projekat.
Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u identičnom tekstu potvrde oba doma Parlamenta FBiH. Nakon podrške u Predstavničkom domu, konačan ishod za Južna plinska interkonekcija trebao bi biti poznat nakon današnje sjednice Doma naroda.