Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskoro bi trebao donijeti odluku o ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koje je proglasio visoki predstavnik Christian Schmidt. Ishod ove odluke mogao bi imati dalekosežne političke i pravne posljedice.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela su 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, koji osporavaju dio zakona kojim se sankcioniše neizvršavanje odluka visokog predstavnika.
Prema osporenoj odredbi, službeno ili odgovorno lice u institucijama na svim nivoima vlasti koje ne primijeni, ne provede ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika može biti kažnjeno zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Zakon predviđa i dodatne pravne posljedice, uključujući prestanak službene dužnosti i zaposlenja, oduzimanje odlikovanja te zabranu obavljanja funkcija u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava.
Poslanici iz RS-a traže i osporavanje samostalnog člana 4. izmjena zakona, kojim je propisano da zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine i da se objavljuje na internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika te u Službenom glasniku BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH sredinom februara usvojila je zaključak u kojem je konstatovala da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, te da su osporene odredbe neustavne. Zaključak je donesen povodom zahtjeva Ustavnog suda za dostavljanje mišljenja o ustavnosti navedenih članova.
S druge strane, Ustavnopravna komisija Doma naroda PS BiH odlučila je da odluku o ovom pitanju prepusti isključivo Ustavnom sudu BiH.
Politička težina predmeta dodatno je naglašena činjenicom da je upravo na osnovu spornih odredbi izrečena presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku. Odluka Ustavnog suda tako bi mogla imati direktan utjecaj na pravne i političke procese koji su već u toku, ali i otvoriti novo poglavlje u odnosima između institucija BiH i Republike Srpske.
U iščekivanju odluke, pažnja političke i pravne javnosti usmjerena je ka zgradi Ustavnog suda u Sarajevu, gdje će biti donesena odluka koja bi mogla redefinisati odnos prema ovlastima visokog predstavnika i primjeni njegovih odluka u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.