Od početka godine u Republici Srpskoj zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda, hljeb je u nekim slučajevima skuplji i do 30 feninga, a proizvođači kao glavne razloge navode rast plaća i troškova električne energije. Građani i udruženja potrošača poručuju da se, iako su poskupljenja “sitna” po komadu, na kraju mjeseca itekako osjete, dok pekari odgovaraju da bez korekcija ne mogu održati proizvodnju.
Vlasnik banjalučke kompanije Saša Trivić navodi da nisu mijenjali cijene svih proizvoda i da su korekcije tamo gdje ih je bilo iznosile dva do tri posto. „To je bilo i očekivano s obzirom na rast plaća i cijena električne energije“, rekao je Trivić, uz napomenu da je pitanje hoće li i takav rast pokriti ono što dolazi. Naglasio je i da gorivo, iako je pojeftinilo, nema presudan uticaj, te da „gramaže hljeba nisu mijenjali već pet godina“.
Iz Prijedora, direktor Zoran Kos upozorava da bi eventualni rast cijene struje i plaća mogao “pogurati” i cijenu brašna. „Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma… Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu“, kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije praviti nakon što utvrde troškove struje.
S druge strane, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš tvrdi da među pekarima zasad nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati potpuna slika ulaznih troškova. „Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene“, rekao je Pelemiš, uz poruku da „u iduća dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna“, ali i da „ne možemo raditi u minusu“ te da plaće moraju rasti kako bi se zadržala radna snaga.
Potrošačke organizacije osporavaju opravdanost poskupljenja i tvrde da postoji prostor za racionalizaciju. Izvršna direktorica prijedorske udruge “Don” Murisa Marić smatra da se dio gubitaka stvara bacanjem neprodatih proizvoda. „Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju… Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetke maraka“, istaknula je Marić.
Ekonomist Aleksandar Ljuboja poručuje da rast ulaznih troškova jeste realnost, ali da mora biti kontrolisan. „Plaća i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički ni služiti za stvaranje ekstra-profita“, rekao je Ljuboja.
Građani u praksi već računaju razliku. Banjolučanka Marija Arsenić navodi da je kruh koji je nedavno plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je kifla u drugoj trgovini sa 1,50 KM otišla na 1,80 KM. „Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnoj razini značajno odražavaju na kućni proračun“, kazala je Arsenić.