Vlada Federacije BiH danas bi trebala zasjedati kako bi donijela dvije odluke od presudnog značaja za deblokadu projekta Južne plinske interkonekcije.
U prethodnim mjesecima nova administracija Sjedinjenih Američkih Država pojačala je diplomatski angažman s ciljem da se ubrza realizacija projekta kojim bi u Bosnu i Hercegovinu bio doveden američki ukapljeni LNG plin. Projekt je bio zaustavljen zbog protivljenja HDZ-a, koji se pozivao na zakonsko rješenje prema kojem bi nosilac projekta trebala biti kompanija BH Gas, a ne novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru.
Kako bi se prevazišla blokada, ljudi bliski predsjedniku SAD Donaldu Trumpu, zaduženi za energetiku, predložili su model prema kojem bi američka kompanija gradila i upravljala Južnom plinskom interkonekcijom na osnovu koncesije koju bi dodijelila Federacija BiH.
Takav pristup prihvatili su vodeći politički akteri u Federaciji, uključujući i Dragana Čovića, iako uz određene rezerve. Na nedavnom sastanku u Ambasadi SAD jasno je poručeno da Washington očekuje ubrzanje procesa i da neće tolerisati nove političke ili proceduralne opstrukcije projekta koji bi u BiH mogao donijeti ulaganja vrijedna oko milijardu konvertibilnih maraka.
Vlada FBiH bi danas trebala povući prva dva konkretna poteza. Prvi se odnosi na izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji, kojima bi BH Gas bio uklonjen kao zakonski definisani nosilac projekta, čime bi se otvorio prostor za dodjelu koncesije. Drugi potez podrazumijeva imenovanje Komisije za stručnu ocjenu za izdavanje urbanističke saglasnosti za ovaj projekat.
Ova komisija je ranije bila imenovana u Predstavničkom domu FBiH bez podrške HDZ-a, nakon čega je proces zaustavljen u Domu naroda i vraćen na odlučivanje Vladi Federacije. Ostaje da se vidi kako će se HDZ postaviti u novim okolnostima i pod pojačanim međunarodnim pritiskom.