Husejnija džamija u Gradačcu danas je ponovo svečano otvorena nakon temeljite obnove, tačno dva stoljeća nakon što ju je 1826. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, Zmaj od Bosne.
Svečanost je okupila veliki broj vjernika, predstavnika Islamske zajednice, javnog života i gostiju. Prostor ispred Husejnije, smještene podno gradačačke kule, bio je mjesto obilježavanja značajnog jubileja jednog od najprepoznatljivijih vjerskih i kulturno-historijskih objekata Gradačca.
Husejnija je tokom dva stoljeća postala mnogo više od vjerskog objekta. Džamija predstavlja vrijedan spomenik arhitekture i jedno od najznačajnijih materijalnih svjedočanstava vremena Husein-kapetana Gradaščevića.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u obraćanju je posebno ukazao na historijski značaj Husejnije i njenu povezanost s identitetom i historijskim iskustvom Bošnjaka.
„Izgrađena 1826. godine, tačno prije dva stoljeća, ona je plemenita zadužbina Husein-kapetana Gradaščevića, u narodu pamćenog kao Zmaj od Bosne. Zato ona nadilazi okvire običnog vjerskog objekta; ona je živi, kameni svjedok bošnjačke državotvorne svijesti, hrabrosti, dostojanstva i ponosa“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Govoreći o vremenu u kojem je Husejnija nastala, Kavazović je podsjetio i na političke okolnosti prve polovine 19. stoljeća, navodeći da se u toj epohi „rađala i kalila ideja o autonomiji i slobodi Bosne“.
Obnovu džamije opisao je kao zalog za budućnost, naglašavajući da smisao njene restauracije nije samo u očuvanju građevine kao historijskog spomenika, već prvenstveno u nastavku njenog vjerskog života.
„Njena stvarna, neprolazna ljepota jesu njeni safovi – a to ste vi u njima, jer je radi vas i radi sedžde ona i podignuta. Džamije se grade kamenom, ciglom i drvetom, ali se održavaju, oživljavaju i čuvaju namazom, zikrom i ibadetom“, poručio je Kavazović.
Obnovom sačuvan autentičan izgled
Cilj temeljite obnove nije bio mijenjanje izgleda Husejnije, već očuvanje njene autentičnosti i vraćanje elemenata koji su tokom dva stoljeća bili narušeni, izgubljeni ili skriveni.
Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović istakao je da današnje okupljanje potvrđuje snažnu vezu koju s Husejnijom imaju Bošnjaci u domovini i inozemstvu.
„Husejnija je čuvena džamija. To je ime koje nas osvaja. Svjedoči našu postojanost, našu autohtonost, naše vrijednosti“, poručio je muftija Fazlović.
Posebno je ukazao na činjenicu da je i nakon 200 godina sačuvan autentičan karakter džamije, zahvalivši džematlijama, imamima, Medžlisu Islamske zajednice Gradačac i institucijama koje su učestvovale u njenoj obnovi.
„Husejnija svojom monumentalnošću svjedoči o jednoj velikoj generaciji Bošnjaka, ali i o svim generacijama kasnije koje su dostojno nastavljale čuvati svoju vjeru, tradiciju i vrijednosti, čuvati svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Fazlović.
Obnova je ponovo u prvi plan iznijela i bogat dekorativni koncept unutrašnjosti Husejnije, njenu kaligrafiju, biljne motive i elemente povezane s različitim periodima bosanske historije.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Gradačac Nusret-ef. Kujraković istakao je da upravo ti detalji predstavljaju jednu od najvećih posebnosti džamije.
„Počevši od biljnih motiva, elemenata s bosanskih stećaka i drugih domaćih ukrasnih elemenata, mihrab i dekorativni koncept džamije objedinjuju historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spomena do danas“, kazao je Kujraković.
Jedan od simbola Gradačca
Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović ocijenio je da ponovno otvorenje Husejnije predstavlja najznačajniji događaj ove godine za grad, posebno jer je 2026. posvećena obilježavanju kulturnog i turističkog nasljeđa porodice Gradaščević.
„Svi smo ovu godinu posvetili obilježavanju kulturnog i turističkog nasljeđa, ostavštine porodice Gradaščević, posebno Husein-kapetana. Najznačajniji spomenik iz njegovog vremena i njegovog doprinosa razvoju grada upravo je Husejnija, čiju obnovu danas obilježavamo“, kazao je Mehanović.
Današnje ponovno otvorenje posebno je simbolično zbog 200. godišnjice izgradnje. Generacije džematlija smjenjivale su se tokom dva stoljeća, dok je Husejnija ostala jedan od najprepoznatljivijih simbola Gradačca, neraskidivo povezana s obližnjom kulom i naslijeđem Husein-kapetana Gradaščevića.
Temeljitom obnovom Husejnija je sačuvala svoju historijsku i arhitektonsku vrijednost, ali i svoju prvobitnu funkciju – da bude živo mjesto vjere i okupljanja.
