U Hercegovini su danas potpisani ugovori za izgradnju prvih dionica brze ceste koja će povezivati Mostar, Široki Brijeg i Grude, projekt koji se naziva „generacijskim snom“ i ključem privrednog razvoja zapadnog dijela zemlje.
Uskoro bi na potezu od Širokog Brijega prema Grudama trebali biti vidljivi i prvi radovi, dok istodobno u Tuzlanskom kantonu – najnaseljenijem i privredno najrazvijenijem u Federaciji BiH – još nije izgrađen niti jedan kilometar autoceste ili brze ceste.
Potpisivanje ugovora u Mostaru označilo je početak radova na sekcijama Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok, ukupne dužine oko 12 kilometara. Vrijednost projekata iznosi više od 106 miliona maraka, a sredstva su osigurana iz budžeta Federacije BiH. Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić naglasio je da ovaj projekt „pokazuje stratešku opredijeljenost razvoja cestovne infrastrukture i u onim dijelovima Federacije kroz koje ne prolazi koridor Vc“.
Ministrica saobraćajai komunikacija FBiH Andrijana Katić poručila je da je riječ o strateški važnom projektu, „ne samo za regiju Hercegovine, nego i za Federaciju općenito“, podsjetivši da su u Federaciji trenutno aktivna tri velika gradilišta – kroz srednju Bosnu, u Goraždu i sada u Hercegovini.
No, dok u Hercegovini uskoro počinje gradnja, u Tuzlanskom kantonu slični projekti već godinama stoje zbog administrativnih i imovinsko-pravnih prepreka. Iz Vlade TK više navrata su upozoravali da je riječ o kantonu koji „nema izgrađen niti jedan metar saobraćajnica visokog nivoa usluge“, iako je prvi po broju stanovnika i najrazvijeniji po broju registriranih vozila u Federaciji BiH.
– Na području Tuzlanskog kantona registrovano je 157 hiljada vozila, što čini 12 posto svih u BiH, a još uvijek nemamo ni kilometar autoceste ili brze ceste. To je porazavajuće – istakao je nedavno premijer TK Irfan Halilagić.
Kao glavne razloge zastoja navodi sporu eksproprijaciju, neuređene zemljišne knjige, blokadu Komisije za državnu imovinu BiH i nemogućnost promjene namjene zemljišta koje je u državnom vlasništvu.
– Zbog nefunkcioniranja Komisije za državnu imovinu od 2018. godine, ne mogu se realizirati ni započeti projekti poput brze ceste Doboj – Gračanica – Lukavac – Tuzla ili Tuzla – Dubrave – Kalesija – Zvornik – pojašnjava Halilagić.
Vlada TK nedavno je uputila inicijative prema Vijeću ministara BiH i Uredu visokog predstavnika, tražeći izuzeće pojedinih parcela od zabrane raspolaganja državnim zemljištem, upravo kako bi se omogućila gradnja dionice Šićki Brod – Đurđevik, kao i drugih planiranih brzih cesta.
– Mi ne tražimo ništa više od onoga što se radi u drugim dijelovima Federacije. Tražimo jednake uslove i deblokadu procesa kako bi i Tuzlanski kanton konačno imao cestovnu infrastrukturu kakvu zaslužuje – naglasio je premijer Halilagić, podsjećajući da je riječ o projektima koji bi značajno doprinijeli privrednom rastu, mobilnosti građana i sigurnosti u saobraćaju.
Podsjećamo 12,00 % svih registrovanih vozila u BiH registrovano na području Tuzlanskog kantona (157.000 registrovanih vozila u 2024. godini), privredno je najrazvijenija regija (kanton) u BiH, a po broju stanovnika prvi u Federaciji BiH.
Dok se u Hercegovini već planiraju nove dionice, u Tuzlanskom kantonu se i dalje čeka odgovor institucija viših nivoa vlasti. Pitanje koje se danas logično nameće glasi: važe li ista pravila za sve dijelove Federacije BiH?