Gdje je zapelo: Tuzlanski kanton ostao slijepo crijevo putne infrastrukture

1602 petlja

Tuzlanski kanton je zasigurno među najlošijim kada je u pitanju putna infrastruktura i povezanost Tuzle, kao središta kantona, sa ostalim gradovima i općinama, npr. sa Sarajevom ili Orašjem. Loše ceste i radovi koji na pojedinim dionicama traju unedogled uzrokuju kilometarske kolone te otežavaju život građana koji zaslužuju bolju infrastrukturu. Novca ima, ali ne i rezultata koji bi opravdali izdvajanja, piše Federalna.ba.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine izdvojila je 20 miliona maraka za ključne infrastrukturne projekte u Tuzlanskom kantonu. Tako su sredstva, između ostalog, namijenjena za nastavak eksproprijacije kada je u pitanju Južna saobraćajnica u Tuzli, ali i za izgradnju drugih puteva čija gradnja se čeka godinama.

„Jedan dio je za neke kružne tokove ne samo u Tuzli nego i drugim općinama kantona, za zaobilaznicu Šićki Brod – Đurđevik, ali što je važno – izdvajaju se sredstva za početak gradnje puta Tuzla – Brčko – Orašje“, ističe Dževad Hadžić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Skupštini TK-a.

Sredstva su izdvajana i godinama za iste dionice puteva, ali bez rezultata. Putevi su u lošem stanju i djelimična sanacija uzrokuje kilometarske kolone.

„Treba naglasiti da zbog administrativnih problema, odnosno problema oko izdavanja građevinskih i urbanističkih dozvola, kasni se sa realizacijom i to je problem prije svega ovdje u Tuzlanskom kantonu“, ističe Hadžić.

Izgradnja puteva Tuzla – Sarajevo i Tuzla – Brčko – Orašje je usporena, budući da ne postoji mogućnost da se okonča postupak eksproprijacije, objašnjava i premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić. I on navodi administrativne barijere kao razlog.

„One se odnose prije svega na raspolaganje državnom imovinom. Posljednjim odlukama što Ustavnog suda, što na osnovu zakona koji je nametnuo visoki predstavnik – resorna ministarstva nisu u mogućnosti izdavati određene dozvole promjene namjene zemljišta, navodi Halilagić (SDA).

Konačno je okončana izgradnja jednog od nekoliko kružnih tokova u Tuzli koji bi trebali rasteretiti saobraćaj u naselju Slatina. Umjesto planirana četiri, radovi su trajali skoro šest mjeseci, što je uzrokovalo i svakodnevne gužve i nervozu učesnika u saobraćaju.

„Samo treba da se poštuju svi znakovi i ponašanje u kružnim tokovima – ja očekujem da se će značajno poboljšati kvalitet saobraćaja na toj raskrsnici“, kaže Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika Tuzle.

Građani se nadaju da će dinamika izvođenja radova biti intenzivirana.

Za Tuzlu i Tuzlanski kanton kvalitetna putna infrastruktura je ključ za daljnji ekonomski razvoj, bolji kvalitet života građana, ali i sigurnost na cestama./Federalna.ba/

Više na istu temu