Hrvatski premijer Andrej Plenković iskoristio je obraćanje pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku da govori o stanju u jugoistočnoj Evropi, pri čemu je kritikovao Srbiju zbog državnih počasti prilikom ispraćaja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, a dio govora posvetio je i Bosni i Hercegovini.
Govoreći o proširenju Evropske unije, Plenković je kazao da jugoistok Evrope ostaje „nedovršeni dio evropskog projekta“ te da Hrvatska podržava proširenje zasnovano na zaslugama. Istovremeno je naglasio da evropska transformacija podrazumijeva suočavanje s prošlošću i odbacivanje veličanja ratnih zločina.
„Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne izuzetke“, rekao je Plenković.
Posebno se osvrnuo na ispraćaj Ratka Mladića u Beogradu, podsjećajući da je Mladić pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja.
„Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova. Učešće predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj je suprotnosti s vrijednostima Unije kojoj Srbija želi pristupiti“, kazao je hrvatski premijer.
Plenković je govorio i o Bosni i Hercegovini, ponovivši stav Zagreba da je potrebno mijenjati izborno zakonodavstvo.
Prema njegovim riječima, Hrvatima u BiH i dalje je uskraćena „legitimna zastupljenost“, uključujući zastupljenost u Predsjedništvu BiH, što je opisao kao nepravedno, destabilizirajuće i protivno duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istovremeno osiguravajući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda“, poručio je Plenković.
U ostatku obraćanja govorio je o međunarodnom pravu, ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, reformi Ujedinjenih nacija, umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i migracijama.
Naglasio je da Hrvatska podržava multilateralizam zasnovan na pravilima, posebno ističući važnost međunarodnog prava za manje države.
„Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile“, rekao je.
Rusku invaziju na Ukrajinu nazvao je direktnim kršenjem međunarodnih pravila i najavio nastavak hrvatske podrške Ukrajini. Kada je riječ o Bliskom istoku, ponovio je podršku Hrvatske rješenju s dvije države, u kojem bi Izraelci i Palestinci živjeli u miru i sigurnosti.
Plenković se založio i za reformu UN-a, uključujući reprezentativnije i efikasnije Vijeće sigurnosti, dok je u dijelu govora o umjetnoj inteligenciji naglasio da njen razvoj i korištenje moraju biti usklađeni s pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću.
