Tokom saslušanja u američkom Kongresu ponovo je otvoreno pitanje odnosa administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Miloradu Dodiku, a vodeći demokrata u Pododboru za Evropu Bill Keating pozvao je na ponovno uvođenje sankcija, tvrdeći da Dodik ni nakon njihovog ukidanja nije promijenio destabilizirajuću politiku.
Rasprava je vođena tokom saslušanja Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu. Uz Dodika i sankcije, značajan dio saslušanja odnosio se na njegovo lobiranje u Washingtonu i projekat Južne plinske interkonekcije u Bosni i Hercegovini.
Keating je predstavio izvještaj demokrata pod nazivom „Plati pa igraj na Balkanu“, u kojem se iznose ozbiljne optužbe na račun Trumpove administracije. Demokrati tvrde da je politika administracije prema BiH pogodovala osobama povezanim s američkim predsjednikom, dok je istovremeno ugrožavala američke interese i stabilnost BiH.
Posebno su problematizirali ukidanje sankcija Dodiku, a Keating je podsjetio da je Kongres u decembru 2025. godine usvojio Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji predviđa sankcije osobama koje ugrožavaju mir i stabilnost u regionu.
„Dodik očigledno krši ovaj zakon i Trumpova administracija mu mora odmah ponovo uvesti sankcije“, poručio je Keating tokom saslušanja.
State Department objasnio zašto su sankcije ukinute
Predstavnik State Departmenta Daniel J. Lawton branio je odluku administracije, navodeći da je ukidanje sankcija bilo povezano s pokušajem rješavanja jedne od najdubljih političkih kriza u BiH u posljednjih nekoliko decenija.
Prema njegovom obrazloženju, američka diplomatija rezultirala je Dodikovim povlačenjem s funkcije predsjednika entiteta RS, dok je Narodna skupština RS povukla neke od najizraženijih antidejtonskih zakona koje je prethodno usvojila.
„Time je uklonjen glavni suštinski razlog za sankcije i zato je skinut s liste. On više ne obavlja javnu funkciju i nije kandidat na oktobarskim izborima“, rekao je Lawton.
Keating je, međutim, tvrdio da se Dodikovo ponašanje nije suštinski promijenilo. Kao argument naveo je njegove izjave o Dejtonskom mirovnom sporazumu i visokom predstavniku, retoriku prema Bošnjacima, zahtjeve za zatvaranje OHR-a te njegove posjete Moskvi.
Lawton je kazao da SAD ne podržava takvu retoriku te da poziva političke aktere na smirivanje tenzija, ali nije podržao Keatingov zahtjev za trenutno vraćanje sankcija.
„Fokusirani smo na djela, a ne na retoriku“, rekao je Lawton, dodajući da američka administracija i dalje zadržava mogućnost korištenja sankcija ukoliko stabilnost bude ugrožena ili to bude potrebno radi zaštite interesa SAD-a.
U fokusu i Dodikovi lobisti
Rasprava je otvorila i pitanje lobiranja za Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama.
Keating je posebno spomenuo Michaela Flynna i Roda Blagojevicha, tvrdeći da su osobe povezane s Trumpom profitirale od lobiranja nakon ukidanja sankcija Dodiku.
Slične optužbe iznijela je i demokratska kongresmenka Dina Titus, koja je politiku administracije prema Balkanu povezala s finansijskim interesima ljudi bliskih američkom predsjedniku.
Riječ je o političkim optužbama demokratskih članova Kongresa, a ne o sudski utvrđenim činjenicama.
Žestoka rasprava i o Južnoj plinskoj interkonekciji
Druga velika tema bila je Južna plinska interkonekcija, projekat kojim bi BiH preko Hrvatske dobila novi pravac snabdijevanja plinom.
Keating je problematizirao kompaniju AAFS Infrastructure and Energy, koju su, prema njegovim navodima, osnovali Jesse Binnall, nekadašnji Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna.
On je naveo da je Ambasada SAD-a u Sarajevu 20. novembra 2025. prvi put javno zagovarala da američka kompanija upravlja Južnom interkonekcijom, dok je AAFS osnovan samo četiri dana kasnije. Također je tvrdio da osnivači kompanije nemaju iskustvo u upravljanju plinovodima niti poslovno iskustvo na Zapadnom Balkanu.
Predstavnik State Departmenta potvrdio je da je Washington zagovarao američko rješenje, ali je odbacio zaključak da sama poslovna struktura AAFS-a predstavlja problem.
Prema Lawtonovim riječima, udruživanje finansijskog, tehničkog i operativnog znanja uobičajeno je kod velikih infrastrukturnih projekata. Naglasio je i da je odluka o izboru američkog rješenja i početku pregovora s AAFS-om bila odluka vlasti Federacije BiH.
Keating je na kraju poručio da cijeli slučaj, prema njegovom mišljenju, zahtijeva dodatni nadzor Kongresa.
Saslušanje je tako pokazalo značajne razlike između dijela američkih kongresmena i administracije u procjeni politike prema Dodiku: dok demokratski članovi traže ponovno uvođenje sankcija i tvrde da njihovo ukidanje nije dovelo do stvarne promjene njegovog djelovanja, State Department smatra da je tadašnja odluka bila dio šireg procesa smirivanja političke krize u BiH.
