U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održana je komemoracija povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, najvećeg ratnog zločina počinjenog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Tokom komemoracije upućene su snažne poruke o važnosti očuvanja istine, borbe protiv negiranja genocida i odgovornosti međunarodne zajednice da spriječi ponavljanje zločina.
U ime generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa poručeno je da samo uvažavanje patnje svake žrtve može voditi ka empatiji i budućnosti u kojoj nema mjesta negiranju genocida i historijskom revizionizmu.
Predsjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Annalena Baerbock istakla je da genocid ne počinje masovnom grobnicom, nego mržnjom, diskriminacijom i dehumanizacijom.
– Moramo paziti da “nikada više” ne bude fraza koju ponavljamo, već obećanje koje ispunjavamo, poručila je Baerbock.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović rekao je da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a predstavljalo trijumf istine, korak prema pravdi i ohrabrenje za Bosnu i Hercegovinu i cijeli svijet.
– Genocid nad Bošnjacima nije statistika. To nisu brojke, riječ je o prekinutim ljudskim životima, ljudima koji su imali imena, prezimena i snove. Negiranje genocida je anticivilizacijski čin, vrijeđanje mrtvih i prijetnja živim, poručio je Bećirović.
On je naglasio da su najviši sudovi Ujedinjenih nacija pravosnažno utvrdili da je u julu 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima, te da se sudski utvrđene činjenice ne smiju pretvarati u predmet političkih kalkulacija.
– Velikosrpska ideologija i politika koje su dovele do genocida nisu pobijedile. Ratni zločinci nisu pobijedili jer istina živi, kazao je Bećirović, dodajući da su Majke Srebrenice sačuvale dostojanstvo žrtava i da istinu o Srebrenici danas čuvaju dobronamjerni ljudi širom svijeta.
U ime preživjelih žrtava obratila se Emina Sinanović, koja je u emotivnom govoru kazala da se ne sjeća glasa, dodira ni očiju svog oca, ali da pamti njegovo odsustvo.
– Sve što jesam ukorijenjeno je u snazi moje majke i mom ocu koji je ubijen 13. jula 1995. godine u Kravicama. Djeca mojih godina živjela su normalno, a ja sam učila šta je odsustvo, rekla je Sinanović.
Naglasila je da negiranje genocida nije samo politički stav, već sistematski pokušaj brisanja istine o onome što se dogodilo.
Posebno snažno obraćanje imao je Hasan Hasanović, preživjeli svjedok genocida i predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica, koji je podsjetio da je kao devetnaestogodišnjak bio zarobljen u onome što su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom zonom.
– U julu 1995. godine sigurna zona se raspala. Moj otac, moj brat blizanac Husein i ja krenuli smo zajedno kroz šumu. U roku od nekoliko sati bili smo razdvojeni. To je bio posljednji put da sam ih vidio žive, kazao je Hasanović.
Govoreći o Maršu smrti, rekao je da je danima hodao kroz šume pune zasjeda, granatiranja i pogubljenja.
– Strah me držao živim. Preživio sam. Moj otac nije. Moj brat blizanac nije. Godinama kasnije, nakon što su njihovi posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama, sahranio sam oca i brata vlastitim rukama, rekao je.
Hasanović je naglasio da danas, kroz rad u Memorijalnom centru Srebrenica, učestvuje u očuvanju istine putem svjedočenja preživjelih, istraživanja, edukacije i kulture sjećanja.
– Sjećanje nije ostajanje zarobljenim u prošlosti. Radi se o zaštiti budućnosti. Mir se mora birati i braniti svaki dan, poručio je Hasanović.
Tokom komemoracije prikazan je i dokumentarni film o onima koji su se vratili u Srebrenicu, ali i o važnosti sudski utvrđenih činjenica u zaštiti istine.
Podsjećamo, Međunarodni sud pravde u Hagu presudio je 2007. godine da je Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine počinila genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, tada zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
Pred domaćim i međunarodnim sudovima za genocid i druge ratne zločine povezane sa Srebrenicom do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno oko 700 godina zatvora. Među osuđenima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija ranije je usvojila Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a dokument poziva na suprotstavljanje negiranju genocida i osuđuje veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
